Bojan Glavašević

Bojan Glavašević, rođeni Vukovarčanin, lingvist je i sociolog koji je radio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, no javnosti je poznatiji po svom političkom angažmanu. Rodio se u Vukovaru 24. srpnja 1984. godine.

Obrazovanje

Svoje je obrazovanje započeo je 1991. godine u Zagrebu u Osnovnoj školi Isidor Kršnjavi koju je završio 1998. godine te je potom završio Privatnu klasičnu gimnaziju 2000. godine, također u Zagrebu. Od 2003. do 2009. godine studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je i diplomirao te nastavio svoj znanstveni rad.

Privatni život

Bojan je sin poznatog hrvatskog novinara, publicista i radijskog voditelja, Siniše Glavaševića i majke Cecilije, a rodio se u Vukovaru 24. srpnja 1984. godine.

Zbog ratnih okolnosti u Zagrebu živi od 1991. godine gdje je došao s majkom, tako da je nekoliko puta naglasio da sam nije doživio rat niti život u poslijeratnom Vukovaru. Iako voli komentirati događaje vezane uz Vukovar i rat koji se dogodio devedesetih godina prošloga stoljeća, Bojan Glavašević naglašava kako sam rat nije iskusio i da ne može dati informacije iz prve ruke budući da je u to vrijeme bio u Zagrebu. Jedina, ali ne mala stvar, koja ga povezuje s tim događanjima upravo je otac koji je tijekom Domovinskog rata izvještavao o stradanjima koja su se događala u cijeloj Hrvatskoj, a posebice u Vukovaru.

Živi sa suprugom Majdom i djetetom u Zagrebu, no voli naglasiti kako je Vukovarac te samim time ima mnogo prijatelja iz Vukovara čiji su roditelji branitelji te su mu njihove sudbine poznate iz prve ruke.

Posao

Kada je diplomirao, od lipnja 2009. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je svoja znanstvena istraživanja temeljio na sociolingvističkim temama. Na Odsjeku za lingvistiku sudjelovao je u nastavi držeći seminare na trima kolegijima: Etika govorenja, Jezik u javnoj i interpersonalnoj komunikaciji te na Primijenjenoj lingvistici. Radeći na Filozofskom fakultetu, zatekao ga je poziv ministra Freda Matića koji mu je ponudio posao svog pomoćnika. Glavašević je jednom prilikom izjavio kako sebe smatra znanstvenikom te da bi tijekom posla u politici pisao znanstvene radove i pripremao doktorat, a svoj je posao na fakultetu za to vrijeme “zamrznuo”.

Glavašević je bio zastupnik u Hrvatskom saboru na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu branitelja u razdoblju od 1. veljače 2013. do 6. veljače 2016. godine, prije toga bio je i tajnik kabineta ministra, također u Ministarstvu branitelja.

Političku karijeru kao zastupnik u Hrvatskom Saboru započeo je početkom listopada 2016. godine, dok se u stranku SDP-a učlanio početkom te iste godine, točnije u siječnju.

Glavašević je javnosti poznat i po tome što je prije nekoliko godina bio “desna ruka” tadašnjem ministru Predragu Matiću, a često se pojavljuje u medijima i iznosi vlastita mišljenja protkana raznim političkim konotacijama.

U Predsjedništvo SDP-a Glavašević je izabran zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Ono što Glavaševića zanima, a što je vezano uz politiku kojom se trenutno bavi, pitanja su rješavanja problema trauma rata, govora mržnje kao i depolitizacija branitelja.

Što se znanstvenog angažmana tiče, u svibnju 2010. godine Glavašević je sudjelovao na znanstvenom skupu Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku u Osijeku s izlaganjem rada koji je napisao u koautorstvu s Ivanom Simeon pod naslovom: “Brak iz računa: Primjena računalnolingvističkih metoda istraživanja u primijenjenoj lingvistici”. U Našicama je 2009. godine organizirao ljetnu školu Hrvatskog filološkog društva s terenskim istraživanjem koje je pohađalo dvadesetak studenata lingvistike. Sudjelovao je i kao suradnik s Mislavom Bertošem, Janom Willer-Gold i Martinom Sekulić u projektu “Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta” koji su vodili Dubravko Škiljan i Vlasta Erdeljac.

Ističe da treba rješavati stvari koje će pomoći boljitku Vukovara: treba rješavati probleme ljudi s kojima se svakodnevno susreću i ne treba na Vukovarčane nužno gledati kao na žrtve i ljudi sami trebaju razmišljati u tom smjeru. Kaže, tek tada dogodit će se pomaci, odnosno, vukovarske potencijale, kojih je mnogo, treba realizirati. Upravo ova razmišljanja poveznica su s Glavaševićevom ulogom u politici. Zato često i upućuje apel hrvatskim građanima na spomen Vukovara i stradanjima koja su te dogodila u ovome gradu s optimističnim završetkom; nada se boljemu u skoroj budućnosti u ovome gradu.

Bojana Glavaševića konstantno se veže uz očevo ime pa je tako u njegovo ime i primio odlikovanje Reda kneza Domagoja s ogrlicom 15. studenoga 2011. godine. Ovo se odlikovanje dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama za iskazanu hrabrost i junaštvo u ratu, ratnoj opasnosti ili pak iznimnim okolnostima počinjenim u miru. Pri preuzimanju odlikovanja Glavašević je održao govor u kojemu je napomenuo kako bi današnje novinarstvo trebalo biti profesionalno i lišeno govora mržnje baš kao što je i činio njegov otac.

Najveća postignuća

Bojan Glavašević je član tri odbora: Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Izabran je na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske seljačke stranke te Hrvatske stranke umirovljenika.

Svakako, jedno od najboljih Glavaševićevih postignuća upravo je to što je bio ministrov pomoćnik. Glavašević je bio zastupnik u Hrvatskom saboru na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu branitelja u razdoblju od 1. veljače 2013. do 6. veljače 2016. godine, prije toga bio je i tajnik kabineta ministra, također u Ministarstvu branitelja.

Autor: S.I.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]

Komentiraj

*