Bojan Glavašević, rođeni Vukovarčanin, lingvist je i sociolog koji je radio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, no javnosti je poznatiji po svom političkom angažmanu. Saborski je zastupnik u 9. sazivu Hrvatskog sabora od 14.10.2016. godine. Od 1.2.2013. do 29.1.2016. godine bio je pomoćnik ministra branitelja. 2018. godine izašao je iz SDP-a i otada je nezavisni saborski kandidat.
Obrazovanje
Svoje je obrazovanje započeo je 1991. godine u Zagrebu u Osnovnoj školi Isidor Kršnjavi koju je završio 1998. godine te je potom završio Privatnu klasičnu gimnaziju 2000. godine, također u Zagrebu.
Od 2003. do 2009. godine studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je i diplomirao te nastavio svoj znanstveni rad.
Privatni život
Bojan Glavašević rodio se u Vukovaru 24.7.1984. godine. Sin je poznatog hrvatskog novinara, publicista i radijskog voditelja, Siniše Glavaševića i majke Majde.
Zbog ratnih okolnosti u Zagrebu živi od 1991. godine gdje je došao s majkom i bakom Cecilijom, tako da je nekoliko puta naglasio da sam nije doživio rat niti život u poslijeratnom Vukovaru. Iako voli komentirati događaje vezane uz Vukovar i rat koji se dogodio devedesetih godina prošloga stoljeća, Bojan Glavašević naglašava kako sam rat nije iskusio i da ne može dati informacije iz prve ruke budući da je u to vrijeme bio u Zagrebu. Jedina, ali ne mala stvar, koja ga povezuje s tim događanjima upravo je otac koji je tijekom Domovinskog rata izvještavao o stradanjima koja su se događala u cijeloj Hrvatskoj, a posebice u Vukovaru.
Živi sa suprugom i djetetom u Zagrebu, no voli naglasiti kako je Vukovarac i samim time ima mnogo prijatelja iz Vukovara čiji su roditelji branitelji te su mu njihove sudbine poznate iz prve ruke.
Posao
Kada je diplomirao, od lipnja 2009. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je svoja znanstvena istraživanja temeljio na sociolingvističkim temama. Na Odsjeku za lingvistiku sudjelovao je u nastavi držeći seminare na tri kolegija: Etika govorenja, Jezik u javnoj i interpersonalnoj komunikaciji te na Primijenjenoj lingvistici. Radeći na Filozofskom fakultetu, zatekao ga je poziv ministra Predraga Matića Freda koji mu je ponudio posao svog pomoćnika. Glavašević je jednom prilikom izjavio kako sebe smatra znanstvenikom te da bi tijekom posla u politici pisao znanstvene radove i pripremao doktorat, a svoj je posao na fakultetu za to vrijeme “zamrznuo”.
U Našicama je 2009. godine organizirao ljetnu školu Hrvatskog filološkog društva s terenskim istraživanjem koje je pohađalo dvadesetak studenata lingvistike. Sudjelovao je i kao suradnik s Mislavom Bertošem, Janom Willer-Gold i Martinom Sekulić u projektu “Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta” koji su vodili Dubravko Škiljan i Vlasta Erdeljac.
Ističe da treba rješavati stvari koje će pomoći boljitku Vukovara: treba rješavati probleme ljudi s kojima se svakodnevno susreću i ne treba na Vukovarčane nužno gledati kao na žrtve i ljudi sami trebaju razmišljati u tom smjeru. Kaže, tek tada dogodit će se pomaci, odnosno, vukovarske potencijale, kojih je mnogo, treba realizirati. Upravo ova razmišljanja poveznica su s Glavaševićevom ulogom u politici. Zato često i upućuje apel hrvatskim građanima na spomen Vukovara i stradanjima koja su te dogodila u ovome gradu s optimističnim završetkom; nada se boljemu u skoroj budućnosti u ovome gradu.
U svibnju 2010. godine Glavašević je sudjelovao na znanstvenom skupu Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku u Osijeku s izlaganjem rada koji je napisao u koautorstvu s Ivanom Simeon pod naslovom: “Brak iz računa: Primjena računalnolingvističkih metoda istraživanja u primijenjenoj lingvistici”.
Bojana Glavaševića često se veže uz očevo ime pa je tako u njegovo ime i primio odlikovanje Reda kneza Domagoja s ogrlicom 15.11.2011. godine. Ovo se odlikovanje dodjeljuje hrvatskim i stranim državljanima te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama za iskazanu hrabrost i junaštvo u ratu, ratnoj opasnosti ili pak iznimnim okolnostima počinjenim u miru. Pri preuzimanju odlikovanja Glavašević je održao govor u kojemu je napomenuo kako bi današnje novinarstvo trebalo biti profesionalno i lišeno govora mržnje baš kao što je i činio njegov otac.
U travnju 2012. godine, postaje privremeni direktor Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja i njihove djece, a zatim ga Vlada i ministar imenuju za pomoćnika Uprave za pravne i stambene poslove.
Glavašević je bio zastupnik u Hrvatskom saboru na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu branitelja u razdoblju od 1.2.2013. do 29.1.2016. godine, prije toga bio je i tajnik kabineta ministra, također u Ministarstvu branitelja.
Glavašević je javnosti poznat i po tome što je prije nekoliko godina bio “desna ruka” tadašnjem ministru Predragu Matiću, a često se pojavljuje u medijima i iznosi vlastita mišljenja protkana raznim političkim konotacijama. Aktivno je sudjelovao u izradi političkih aktova Ministarstva i javnoj objavi Registra branitelja. Također je aktivno sudjelovao i jedan je od pokretača Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja koja su nastala tijekom Domovinskog rata.
Tijekom prosvjeda protiv postavljanja ćirilićnih natpisa u Vukovaru 2013. godine, javno se pobunio protiv toga što se snimke i izvještaji njegova oca koriste u te svrhe napominjući kako oni ipak najbolje poznaju Sinišu Glavaševića koji je cijenio bogatstvo i multikulturalnost svih nacionalnih manjina u Vukovaru.
2014. godine je sudjelovao na konferenciji u Vukovaru gdje je istaknuo svoje mišljenje kako hrvatski branitelji, kao pobjednici u radu, imaju mnoga prava, dok pripadnici srpskih postrojbi kao gubitnici u ratu nemaju nikakva, povezujući to sa slučajevima PTSP-a i malignim bolestima koja se hrvatskim braniteljima olako priznaju, a srpskim ne. Zbog iznošenja svog mišljenja, hrvatski branitelji su započeli prosvjed “Sto posto za Hrvatsku” kojim su točno 555 dana tražili smjenu ministra Matića i Glavaševića.
Isti prosvjed je naišao i na potporu oporbe koji su ga koristili za destabilizaciju Vlade. Tijekom prosvjeda, Bojana su prosvjednici fizički i verbalno napadali, a vrhunac njihovog napada je bio iznošenje plinskih boca na ulice. Unatoč ovom prosvjedu i napadima, Bojan nije dao ostavku, a on i njegova obitelj su zatražili policijsku zaštitu do završetka prosvjeda.
Političku karijeru kao zastupnik u Hrvatskom Saboru započeo je početkom listopada 2016. godine kada ga Zoran Milanović, tadašnji predsjednik stranke, postavlja na izbornu listu koalicije na parlamentarnim izborima 2015. godine, a nakon gubitka na izborima, u siječnju 2016. učlanjuje se u SDP gdje je postavljen na 7. mjesto izborne liste VI. izborne jedinice, što nije bilo dovoljno da Bojan postane saborski zastupnik.
Nakon opoziva Vlade i raspuštanja Hrvatskog sabora, Bojan je na parlamentarnim izborima 2016. godine preferencijalnim glasovima izabran na poziciju tadašnje Narodne koalicije te, osim saborski zastupnik, postaje potpredsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za obrazovanje, kulturu i znanost, Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora gdje se često bavio pitanjima ljudskih prava, Europske unije, slobode kulture i medija, obrazovanja pa čak i tehnološkim inovacijama.
Zbog neslaganja s vodstvom stranke, u kolovozu 2018. Bojan izlazi iz SDP-a i podnosi neopozivu ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDP-a. Smatra da stranka pod vodstvom Davora Bernardića nema mogućnosti pružiti nikakve opcije niti odgovoriti na važna pitanja o budućnosti Hrvatske.
6.4.2019. godine, Dalija Orešković, čelnica stranke Start! predstavila je listu kandidata za izbore u Europski parlament, a na izbornoj listi stranke Možemo! se između ostalih našao i nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević. U VII. izbornoj jedinici našao se na posljednjoj 14. poziciji, no s više od 3.000 glasova, uspjeva ući u saziv hrvatskog sabora kao jedini kandidat izborne liste.
Od 22.7.2020. godine u Saboru obnaša dužnost kao nezavisni zastupnik Kluba zastupnika zelenog-lijevog boka, a osim te dužnosti, član je Odbora za vanjsku politiku i obnaša dužnost potpredsjednika Odbora za europske poslove.
12.2.2021. godine je prvi put izbačen sa sjednice Sabora jer je potpredsjednika Sabora Željka Reinera pitao zašto ne prisustvuje sjednici Savjeta Sveučilišta u Zagrebu o seksualnom nasilju na Sveučilištu, a čije je sazivanje sam tražio i gdje je trebao biti prisutan kao predstavnik zastupnika u Saboru.
Najveća postignuća
Bojan Glavašević je član tri odbora: Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.
Izabran je na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske seljačke stranke te Hrvatske stranke umirovljenika.
Svakako, jedno od najboljih Glavaševićevih postignuća upravo je to što je bio ministrov pomoćnik. Glavašević je bio zastupnik u Hrvatskom saboru na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu branitelja u razdoblju od 1.2.2013. do 6.2.2016. godine, prije toga bio je i tajnik kabineta ministra, također u Ministarstvu branitelja.
Autor: S.I.
Odgovori