Krešimir Sever je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Smatra da sindikati u borbi za radnička prava moraju biti beskompromisni, ali i da moraju paziti da radnici ne postanu žrtve njihove nepromišljene taktike. NHS, na čijem čelu se nalazi već dugi niz godina, osnovan je u veljači 1999. godine i danas imaju 127.611 članova.
Obrazovanje
Osnovnu i srednju školu polazio je u Zagrebu. Na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu je studirao Hotelijerstvo i turizam i do diplome ga je dijelilo nekoliko ispita, ali na kraju ipak nije diplomirao.
Privatni život
Rođen je 13.3.1959. godine u Zagrebu. Kad mu je bilo 16 godina preminuo mu je otac pa se morao sam brinuti za sebe što navodi kao jedan od razloga zašto nije završio fakultet.
Oženjen je i otac jednog djeteta.
Njegov hobi je fotografija kojom se bavi još od malih nogu kad mu je otac kupio jedan ruski aparat. Dugo se opirao fotografiji u boji, a zatim i digitalnoj fotografiji te je nosio filmove na razvijanje. Jedno vrijeme je čak sam izrađivao fotografije u kupaonici.
Posao
Još od 1984. godine je zaposlen u Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske u Zagrebu. Sindikalnim radom se počeo baviti 1990. godine, a 1991. je postao predsjednik sindikata Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske, današnje Financijske agencije. Bio je koordinator sindikata državnih i javnih službi i poduzeća i koordinirao je pregovore te u ime sindikalne strane je s Vladom Republike Hrvatske 1992. godine potpisao prvi kolektivni ugovor za državne i javne službe i djelatnosti i državna i javna poduzeća.
Poznato je da su sindikati su uglavnom nezadovoljni radom Vlada i da često imaju primjedbe na odluke koje Vlada donosi, pa je i Krešimir Sever kao prvi čovjek Nezavisnih hrvatskih sindikata tijekom 18 godina sindikalnog djelovanja često kritizirao vlast.
Kada je Vlada Ivice Račana sa Svjetskom bankom potpisivala zajam za strukturalnu prilagodbu, a nakon toga i aranžman s MMF-om za koji se smatralo da ide na štetu radnika, Krešimir Sever se s kolegama iz NHS-a kao znak prosvjeda protiv potpisivanja aranžmana pred Hrvatskim saborom vezao lancima.
Ekonomsko vijeće koje je Ivo Sanader osnovao za vrijeme svog mandata, kako bi savjetovalo Vladu i Gospodarsko socijalno vijeće, nazivao je besmislenim. Usporedio ga je s Ministarstvom za istraživanje ruda i gubljenje vremena koje se spominje u stripu Alana Forda.
U vrijeme dok je Jadranka Kosor bila predsjednica Vlade tražio je povećanje porezne stope za bogate te isticao kako je pravo vrijeme za ukidanje povlaštenih dužnosničkih mirovina te njihovo vraćanje u redoviti mirovinski sustav.
2013. godine je Vladu Zorana Milanovića optuživao da bez okolišanja uzimaju građanima sve što mogu te da se brinu samo o tome kako što dulje ostati na vlasti. Osim toga je isticao da vladajući ne znaju riješiti probleme, da izbjegavaju dijalog sa sindikatima, poslodavcima i građanima te da iz dana u dan dokazuju da nemaju rješenje za probleme. Na kraju mandata je rad Vlade ocijenio jedinicom te naveo da su povećanjem PDV-a, poskupljenjem struje i plina izazvali cijeli niz drugih poskupljenja i doveli do toga da građani teže žive.
2014. godine je dao podršku inicijativi udruge “U ime obitelji” za provođenje referenduma o promjeni izbornog sustava, a kao razlog podrške je naveo želju za demokratizacijom i unaprjeđenjem života u Hrvatskoj, a prema njegovom mišljenju promjena načina izbora zastupnika u Hrvatski sabor je dobar način za postizanje tih ciljeva.
Protivnik je privatizacije domaćih tvrtki bez prethodno održane široke javne rasprave pa je skidanje tvrtki Podravke, ACI-ja, Petrokemije, Croatie Airlines, Luke Rijeka, Končara, Croatia osiguranja i Croatia banke s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa u svibnju 2016. i otvaranje mogućnosti prodaje državnog udjela u njima za njega bilo potpuno neprihvatljivo. Iz tog razloga je Tihomiru Oreškoviću uputio pismo u kojemu je naveo da je Vlada dužna o popisu imovine od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku mora pitati njene vlasnike i tražio da se sastavljanje tog popisa imovine izuzme iz vladinih ovlasti i prenese u ovlasti Hrvatskog sabora.
Najveća postignuća
1993. godine je postao prvi predsjednik Koordinacije hrvatskih sindikata javnih službenika i namještenika, a u veljači 1999. je izabran za predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata.
2015. godine je po peti put izabran za predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata na čijem se čelu nalazi još od njegova osnivanja 1999. godine.
Autor: A.V.
Odgovori