Zlatko Hasanbegović

Dr. sc. Zlatko Hasanbegović hrvatski je povjesničar, a javnosti je poznat kao saborski zastupnik u devetom sazivu Hrvatskog sabora. Najpoznatiji je po tome što je obnašao dužnost ministra kulture Republike Hrvatske od siječnja do listopada 2016. godine.

Obrazovanje

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorat, od 505 stranica, pod nazivom “Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu kraljevine Jugoslavije 1929.-1941.” obranio je 17. prosinca 2009. godine. Mentor mu je bio poznati povjesničar dr. sc. Ivo Goldstein, redovni profesor na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Privatni život

Rođen je u Zagrebu 14.6.1973. godine. Jedan od poznatijih članova obitelji Zlatka Hasanbegovića je Sabrija Prohić, djed s majčine strane, o kojem se pisalo u zagrebačkom Vjesniku pred kraj 40-ih godina 20. stoljeća. Kćer Sabrije Prohića, Zumreta, majka je Zlatka Hasanbegovića. Ona se 1968. godine udala za Ibrahima Hasanbegovića, Zlatkova oca. Pet godina kasnije postali su roditelji sina jedinca.

Odrastao je u Zapruđu, dijelu Novog Zagreba. Kao mladić, tijekom 80-ih godina 20. stoljeća, bio je član navijačke skupine “Bad blue boysa” koja je podržavala zagrebački nogometni klub Dinamo, a nazivala se “New blue generation”.

Oženjen je Lamijom Hasanbegović s kojom ima dva sina.

Posao

Na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar kao znanstveni novak zaposlen je 2001. godine. 2010. godine postao je znanstveni suradnik na istom Institutu. Surađivao je s raznim organizacijama koje se bave proučavanjem načina na koji je komunistički režim djelovao na muslimane u Bosni i Hercegovini. Neko je vrijeme bio predsjednik Nadzornog odbora Počasnog blajburškog voda. Član je Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.

Kao povjesničar, Zlatko Hasanbegović najviše je proučavao pitanje sudjelovanja muslimana u građanskom i nacionalnom životu Hrvatske do 1945. godine. Uz doktorat je napisao još nekoliko stručnih radova od kojih se ističu dvije monografije. Prva, naslovljena “Muslimani u Zagrebu 1878. -1945. Doba utemeljenja.” objavljena je u Zagrebu, 2007. godine. Druga, pod naslovom “Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929. – 1941. (U ratu i revoluciji 1941. – 1945.)” objavljena je 2012. godine, također u Zagrebu. Obje su izdane od strane Medžlisa Islamske Zajednice u Zagrebu i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

2004. godine objavio je članak pod naslovom “Islam i bosanski muslimani u djelima Ante Starčevića” u znanstvenom kolokviju izdanom povodom 180. obljetnice rođenja Ante Starčevića. U studenom 2009. godine sudjelovao je na znanstvenom skupu u Mostaru na kojem se raspravljalo o stanju u Humu i Hercegovini kroz povijest.

Hrvatski institut za povijest je u čast tog skupa objavio dvije knjige znanstvenih radova. Članak Zlatka Hasanbegovića pod naslovom “Hercegovački disidenti Jugoslavenske muslimanske organizacije u kraljevoj diktaturi 1929.-1935” našao je svoje mjesto u drugoj po redu izdanoj od te dvije knjige.

Sudjelovao je na znanstvenom simpoziju održanom u Mostaru i Širokom Brijegu održanom povodom četrdesete godišnjice smrti dr. fra Dominika Mandića u listopadu 2013. godine. 2014. godine je objavljen rad pod naslovom “Korespondencija Dominik Mandić – Pavle D. Ostović (1952.-1969.).

Problem političko-nacionalne i državne pripadnosti Bosne i Hercegovine i bosansko-hercegovačkih muslimana” kojeg je predstavio na tom simpoziju. Bio je glavni urednik časopisa instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Kao urednik časopisa “Pilar” za društvene i humanističke studije uređivao je mnoge članke i surađivao s mnogim autorima koji se bave proučavanjem slične povijesne problematike kao i on.

Član je HDZ -a (Hrvatske demokratske zajednice) i građanske udruge u “Ime obitelji” koja je pokrenula inicijativu vezanu uz referendum za unošenje definicije braka kao zajednice muškarca i žene u hrvatski Ustav.

Preuzevši mandat ministra kulture u vladi Tihomira Oreškovića početkom 2016. godine izazvao je mnoge kontroverze. Odmah po početku njegova mandata određeni broj kulturnih djelatnika formirao je grupu pod nazivom “Kulturnjaci 2016” koja je pokrenula peticiju kojom se tražila njegova smjena. Takvu je burnu reakciju izazvala njegova prva ministarska odluka kojom je raspustio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije.

Kako je u fokusu njegova znanstvenog interesa uvijek bio položaj muslimana u odnosu na nacionalne ideologije 19. i 20. st. i tijekom svog ministrovanja se uplitao u neke prilično komplicirane teme na koje je hrvatska javnost jako osjetljiva. Kulturnjaci su diskreditirali njegove radove radi oslanjanja na ideje Ante Starčevića koje je, tvrde, interpretirao u duhu političke ideologije NDH, tvrdeći kako je neke segmente kulture odmah po dolasku na vlast počeo selektivno i neobjektivno vrednovati po svom privatnom svjetonazoru.

Pred kraj mandata je izrazio je potrebu vraćanja 30. svibnja kao Dana državnosti. Hrvatska akademska elita se u tom pitanju podijelila. Neki su ga podržali, a neki su izrazito bili protiv njega. Hasanbegović se u kasnijim izjavama za medije nedvojbeno ogradio od ustaštva, ali kontroverze radi isplivavanja informacija o nekim njegovim potezima iz mladosti nisu prestajale.

Padom vlade Tihomira Oreškovića završio je i njegov ministarski mandat. Kada je osvojio najviše osvojenih preferencijalnih glasova na HDZ-ovoj listi, čime je ostvario mandat zastupnika u devetom sazivu hrvatskog Sabora, činilo se da će opet biti izabran za ministra kulture Republike Hrvatske. To se nije dogodilo jer je novi hrvatski premijer Andrej Plenković za ministricu kulture imenovao Ninu Obuljen Koržinek.

8.5.2017. godine Zlatko Hasanbegović isključen je iz Predsjedništva HDZ-a nakon što se kandidirao na listi nezavisne Brune Esih na izborima za gradonačelnika grada Zagreba.

Najveća postignuća

Saborski je zastupnik u devetom sazivu Hrvatskog sabora. Mandat je osvojio sa skoro 12 tisuća preferencijalnih glasova na izborima za Sabor 2016. Na početku je, iste, 2016. godine, točnije u siječnju, bio izabran za ministra kulture Republike Hrvatske. Dužnost je obnašao dok je na vlasti bila vlada premijera Tihomira Oreškovića (od siječnja do listopada 2016. godine).

Autor: K.K. 

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]

Komentiraj

*