Zlatko Mateša je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, pravnik, bivši političar i bivši vaterpolist. Poznat je kao prvi mirnodopski premijer Republike Hrvatske koji je tu funkciju obnašao od 1995. do 2000. godine, a do Ive Sanadera je imao status najdugovječnijeg predsjednika Vlade. Osim toga, poznat je i po tome što se ženio i razvodio nekoliko puta te po svojim vezama s uglavnom puno mlađim ženama. Član je nekoliko grupacija kao što su Turnaround Management association, Institute of Directors u Londonu i Strategic Management Society u SAD-u.
Obrazovanje
U Zagrebu je pohađao osnovnu i srednju školu.
Godine 1974. je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1990. magistrirao na području društvenih znanosti. 2009. godine je doktorirao na Pekinškom sportskom sveučilištu.
Privatni život
Zlatko je rođen u Zagrebu 17.6.1949. godine. Kao mladić se bavio vaterpolom, jedrenjem i sportskim pilotiranjem. Vrijeme je volio provoditi u Gospiću gdje je rođena njegova majka, a ondje je upoznao i Nikicu Valentića.
Ženio se i razvodio tri puta. S prvom suprugom Biserkom ima sina Zlatka koji je ime dobio zbog obiteljske tradicije da najstariji sin dobije ime po ocu. Brak između Mateše i Biserke je trajao nekoliko godina, a nakon razvoda su ostali u dobrim odnosima. Nekoliko godina kasnije Zlatko se ponovno oženio. Druga supruga Jasna je bila referentica u trgovinama Ina poduzeća. Nakon 13 godina braka par se odlučio rastati.
Njegova treća supruga je bila 16 godina mlađa Sanja Gregurić, kći premijera nekadašnje Vlade nacionalnog jedinstva Franje Gregurića. Liječnicu Sanju je upoznao na jednoj večeri kod prijatelja, a vjenčali su se gotovo potajno u Mariji Bistrici, pred Božić 1994. godine. U braku su dobili kćer Elu, a razveli su se 2007. godine.
Danas je u vezi s gotovo dvostruko mlađom ekonomisticom Bojanom Maglaić koju je upoznao na jednom od mnogobrojnih putovanja po Mongoliji.
2012. godine je operiran u Barceloni gdje mu je ugrađeno pet srčanih premosnica, nakon što mu je pozlilo na sastanku Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora u Andori.
Posao
Nakon fakulteta je počeo raditi kao pripravnik na općinskom sudu u Zagrebu. 1977. godine prelazi u Zavod za izgradnju grada Zagreba gdje je radio kao pravni referent. Iste godine dolazi u Inu kao savjetnik za pravne poslove. Kasnije postaje direktor pravnih i kadrovskih poslova, a od 1985. do 1989. godine je bio direktor zajedničkih službi Ine.
Početkom devedesetih postaje pomoćnik generalnog direktora Ine za upravljanje poduzećima u vlasništvu Ine. Generalni direktor je bio njegov dugogodišnji prijatelj Nikica Valentić. 1992. godine je bio na funkciji direktora Agencije za restrukturiranje i razvoj.
Godine 1993. je u Vladi Nikice Valentića prvo bio ministar bez portfelja, a zatim ministar gospodarstva. S Hansom Van der Broekom je potpisao sporazum o ulasku Hrvatske u tadašnji Phare program, što je bio svojevrsni prijestupni pregovor o ulasku Hrvatske u EU. Radio je na značajnim projektima poput osnivanja Croatia Airlinesa i uspješno je završio pregovore o dolasku hotelskog lanca Sheraton u Hrvatsku. Smatra da mu je upravo to pomoglo da ga predsjednik Franjo Tuđman 1995. godine imenuje predsjednikom hrvatske Vlade. Premijersku fotelju je odmah nakon ratnih završetka ratnih zbivanja, akcija Bljeska i Oluje, preuzeo od Nikice Valentića.
Bio je član nekoliko nadzornih odbora, nadzornog odbora Privredne banke Zagreb, Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja i Hrvatske radiotelevizije. 2000. godine je na četvrtim parlamentarnim izborima izabran u Hrvatski sabor.
Na dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora prvi put dolazi u listopadu 2002. godine nakon ostavke Zdravka Hebela i ostaje do kraja Olimpijskih igara u Ateni 2004. godine. Prije njega HOO su vodila samo dvojica predsjednika, Antun Vrdoljak i Zdravko Hebel. Drugi, puni četverogodišnji mandat je odradio do kraja Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine. Nakon toga je još tri puta biran za predsjednika HOO-a, na čijem čelu se nalazi i danas.
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je prodekan i predavač na nekoliko kolegija. Napisao je nekoliko članaka i knjige “Strateški menadžment”, “Uvod u športsko pravo” i “Sportski menadžment”.
Najveća postignuća
Zlatko Mateša je najdugovječniji predsjednik HOO-a. Na tu dužnost je biran pet puta, posljednji put u listopadu 2016. godine.
1995. godine je zbog osobitih zasluga za gospodarstvo odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom zbog iznimnog doprinosa cjelovitosti, neovisnosti i međunarodnom ugledu RH te za razvitak odnosa Hrvatske s drugim zemljama.
1997. godine je odlikovan Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom te Redom Ante Starčevića.
Autor: A.V.
Odgovori