Vladimir Vidrić

Vladimir Vidrić hrvatski je književnik, odnosno pjesnik, a po zanimanju odvjetnik te jedan od najistaknutijih lirika moderne. Iako nije puno pisao, napisao je samo jednu zbirku pjesama “Pjesme” 1907. godine, Vidrić se istaknuo kvalitetom pjesama. Najveći dojam u njegovoj poeziji ostavile su pjesme koje nam prenose slike pejzaža, prirode, lijepi životni ugođaj te njegov zanos za užitak, ljepotu i vino. Najviše je pisao o prošlosti.

Obrazovanje

Vidrić je pohađao Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a maturirao je 1892. godine. Nakon toga, upisao je studij prava te je studirao u Pragu, Zagrebu i Beču gdje je naposljetku i diplomirao.

1903. godine u Zagrebu je doktorirao pravne znanosti.

Privatni život

Vladimir Vidrić rođen je 30.4.1875. godine u Zagrebu. Potječe iz imućne građanske obitelji. Njegov otac, Lovro Vidrić, bio je odvjetnik slovenskog podrijetla.

1895. godine, za vrijeme studija i posjeta cara Franje Josipa I. Zagrebu, povodom otvorenja Hrvatskog narodnog kazališta, sudjelovao je u spaljivanju mađarske zastave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu zbog čega je uhićen te osuđen na četiri mjeseca zatvora.

Nakon završetka studija bavio se odvjetništvom, a često je zbog bolesti (shizofrenije) boravio u tadašnjem Zavodu za umobolne u Stenjevcu.

Vidrić je bio na glasu zbog svoje nevjerojatne inteligencije te fotografskog pamćenja. Mnoge večeri proveo je recitirajući prijateljima pjesme, a u školi je uvijek bio jedan od najboljih učenika. Osim toga bio je poznat i po burnom životu kojeg je vodio te po tome što je pripadao kontroverznom naprednjačkom krugu.

Umro je u Zagrebu, u Zavodu za umobolne u Stenjevcu 29.9.1909. godine.

Posao

Vladimir Vidrić pisao je pjesme od najranije mladosti, a prve pjesme objavio je 1889. godine u gimnazijskom listu “Lovor”.

Za svog kratkog života objavio je 40-ak pjesama (25 pjesama napisao je od 1896. do 1907.), od kojih je većina uvrštena u njegovu jedinu pjesničku zbirku “Pjesme”, 1907. godine, koju je izdao u vlastitoj nakladi. Pjesme su mu objavljene u časopisima Savremenik, Mladost, Život i Vienac.

U njegovim pjesama može se uočiti spoj impresionističkih i simbolističkih elemenata. Svojim radom utjecao je na neke od najutjecajnijih pjesnika kao što su Vladimir Nazor i Dragutin Domjanić.

Iako je pjesme počeo pisati još od gimnazijskih dana, njegov književni početak je pjesma “Boni mores”, koja je objavljena 1897. godine u “Viencu”.

Vidrićeve pjesme kao što su “Dva levita”, “Jutro”, “Adieu”, “Dva pejzaža” i druge, nezaobilazan su dio svake ozbiljne antologije hrvatskog pjesništva. Iako su mu suvremeni pjesnici poput A. G. Matoša prigovarali zbog stilske i tehničke nesavršenosti i krive akcente u rimama, uzrok tome je moderna struktura gdje se ritam zasniva na glavnim akcentima, a ne na slogu. Njegovi pjesnički ugođaji uklopljeni su u objektivni okvir, a pjesnički subjekt često je skriven u nekom mitskom liku.

Vidrić je bio nadahnut krajolikom, antičkom i slavenskom mitologijom. Pisao je o ljepoti života, ali i tjeskobnim temama kao što su čovjekov neuspjeh i smrt. U pjesmi “Perun” sažeo je sve životne osjećaje kao što su žene, ljubav prema prirodi i vinu, pjesničkom pozivu i božanstvu.

Pisao je pjesme razne tematike, a zavisno o njegovom raspoloženju. U prvoj pjesmi u njegovoj zbirci “Pjesme”, “U oblacima”, Vidrić je spoznao da se čovjek tijekom svog života mora odreći zanosa i uvjerenja te da zbog toga nije sretan. Ista tema, tema boli, prevladava u pjesmama “Roblje”, “Mrtvac”, “Ex Panonija” i “Pomona”.

Njegove najpoznatije pjesme su: Mrtva ljubav, Pomona, Elije Glauko, U oblacima, Na Nilu, Pompejanska sličica, Silen, Coena, Perun, Kipovi, Jutro, Adieu, Notturno, Romanca, Grijeh, Gonzaga i Dva pejsaža.

Najveća postignuća

Pjesništvo Vladimira Vidrića spoj je ekspresionističkih i simbolističkih elemenata te je ostavilo dubok trag na kasnije književnike.

Hrvatska skladateljica Ivana Lang uglazbila je neke od njegovih najpoznatjih pjesama.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]

Komentiraj

*