Dragutin Domjanić poznati je hrvatski pjesnik i pravnik. Proslavio se kao jedan od najuglednijih pjesnika kajkavskog dijalekta, iako je svoj književni put započeo ustvari sa štokavskom zbirkom pjesama “Pjesme”. Njegove pjesme su postale toliko poznate da danas spadaju pod opću kulturu, a velik broj njih je i dio obvezne lektire u hrvatskim školama.
Obrazovanje
Dragutin Domjanić je 1893. godine završio Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a nakon toga odlučio je daljnje školovanje nastaviti u istom gradu na Pravnom fakultetu.
Pravni fakultet je završio 1898. godine, a na istom je fakultetu i doktorirao 1899. godine.
Privatni život
Dragutin Domjanić rodio se 12.9.1875. godine u Krčima kod sela Adamovec, malo dalje od Donje Zeline, samo 20-ak kilometara udaljenom od Zagreba. Odrastao je u plemićkoj obitelji, na vlastelinskom obiteljskom imanju, a nakon osnovne škole seli u Zagreb gdje se dalje školovao.
Njegova obitelj je u ono vrijeme bila vrlo ugledna, imali su imanja na područjima nekadašnje Križevačke, Varaždinske i Zagrebačke županije, a on sam dio je mladosti proveo kao pitomac plemićkog konvikta.
Dragutin Domjanić preminuo je 7.6.1933. godine u Zagrebu.
Posao
Nakon što je diplomirao započeo je s radom u struci pa je tako neko vrijeme radio u Zagrebu kao istražni sudac, a od 1906. godine i kao vijećnik i sudac Banskog stola.
Obavljao je više uglednih funkcija u javnom životu Hrvatske pa je tako od 1919. godine bio redoviti član JAZU-a, a 1927. godine proglašen je predsjednikom zagrebačkog PEN-kluba. Bio je i na položaju Matice hrvatske u razdoblju od 1921. do 1926. godine.
Pisanjem se počeo baviti prije nego što je završio fakultet pa je tako svoju prvu pjesmu pod nazivom “Ljubav k domovini” objavio 1892. godine u časopisu Bršljan. Tada je koristio pseudonim Milivoj Seljan. Prvu pjesmu potpisanu svojim imenom objavio je 1895. godine u Viencu.
Iako je danas jedan od najpoznatijih i najuglednijih kajkavskih pjesnika, svoju prvu zbirku pjesama objavio je na štokavskom dijalektu. Bila je to zbirka pjesama “Pjesme” koju je objavio 1909. godine. U spomenutoj zbirci, kao i u svim narednim pjesmama izrazio je svoje poglede na svijet. U ovoj zbirci bio je pod velikim utjecajem svog plemićkog porijekla, ali i Verlainovske poetike pa u pjesmama dominiraju motivi parkova, terasa, pažena, markiza i drugih.
Naredne zbirke pjesama koje su postigle veliki uspjeh bile su kajkavske zbirke pjesama u kojima koristi osim domoljubnih motiva i motive pučke kulture. Bile su to zbirke pjesama: “Kipci i popevke”, “Po dragomu kraju”, “V suncu i senci” i druge.
Nisu mu strani ni stihovi ratne tematike, a tome svjedoče “Ciklame, krvave ciklame” i “Prošecija”.
Ipak, može se reći da je najveći uspjeh ostvario kajkavskim pjesmama i to “Popevke sam slagal” i “Fala” koje su jedne od najpoznatijih pjesama u hrvatskoj književnosti. Zbog velike popularnosti pjesme su uglazbljene, a to je priredio Vlaho Paljetak. Spomenutim pjesmama popularnost ne pada pa su popularne i danas. Još neki hrvatski skladatelji kao što su Igor Kuljerić, Emil Cossetto i Ivana Lang uglazbili su neke njegove pjesme.
Pjesme napisane standardnim hrvatskim jezikom nešto su slabije ocijenjene zbog ponavljanja u sadržaju i formi.
Napisao je i nekoliko proznih crtica te veći broj književnih prikaza. Poeziju i književne prikaze redovito je objavljivao u časopisima Savremenik, Vienac, Nada, Književni jug i u drugima. Bavio se prevođenjem, prevodio je dijela H. Heinea, J. W. Goethea, S. Mallarméa, C. Baudelairea, L. N. Tolstoja i druga.
Domjanić je i autor marionetne igre “Petrica Kerempuh i spametni osel” koja iako je manje poznata, vrlo je vrijedna. U njoj je kritički i satirički opisao kako su živjeli intelektualci 1920-ih godina.
Svu poeziju Dragutina Domjanića potražite na Poezija.info >>
Najveća postignuća
Dragutin Domjanić jedan je od najutjecajnijih i najvećih pjesnika kajkavske književnosti. Njegove najpoznatije kajkavske pjesme “Popevke sam slagal” i “Fala” uglazbio je slavni Vlaho Paljetak, a njihova popularnost ne pada niti danas.
Prvi je pisac hrvatske književnosti koji je na cjelovit i umjetnički zreo način ostvario melodičnost i ritmičnost kajkavskog dijalekta. Sve svoje pjesme je spjevao na kajkavskom književnom jeziku.
Odgovori