Blaženka Divjak je doktorica prirodnih znanosti, profesorica matematike i prodekanica iz područja znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Od 2000. godine istaknula se u projektima elektronskog učenja. 2017. godine predložena je za ministricu obrazovanja i znanosti u Vladi premijera Andreja Plenkovića. Rođena je 1.1.1967. godine u Varaždinu.
Obrazovanje
Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje stekla je u rodnom gradu, Varaždinu. 1985. godine maturirala je u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji u Varaždinu.
Nakon toga je upisala Prirodoslovno matematički fakultet na kojem je diplomirala 1989. godine i stekla zvanje profesora matematike i fizike.
1993. godine je magistrirala na istom fakultetu te je tako postala magistar prirodnih znanosti iz područja matematike.
1998. godine postala je doktorica prirodnih znanosti iz znanstvenog polja matematike.
Posao
Prvi posao Blaženke Divjak bio je u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji u Varaždinu gdje je u razdoblju od 1990. do 1994. godine radila kao profesorica matematike i fizike.
Nakon toga odlazi u Zagreb gdje na FOI Sveučilišta u Zagrebu radi kao asistentica iz matematike sve do 1998. godine.
Od 1998. do 2004. godine bila je docentica iz matematike, a nakon toga do 2010. godine izvanredna profesorica iz matematike.
U razdoblju od 1999. do 2003. i od 2007. do 2010. godine bila je prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na FOI Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2010. godine radi kao redovita profesorica iz matematike, a od 2014. godine je prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu.
Njezino područje interesa i rada tiče se diferencijalne geometrije, matematičke edukacije, visokog obrazovanja te se zalaže za matematičkim metodama u odlučivanju i društvenim znanostima.
Objavila je preko 50 znanstvenih radova te 30-ak stručnih radova te je izlagala na znanstvenim konferencijama i stručnim skupovima. Sudjelovala je na velikom broju radionica i konferencija, okruglih stolova i seminara iz područja matematike, reforme visokog obrazovanja, poučavanja u visokom obrazovanju te je od 2010. godine aktivna i u projektima koji se tiču elektronskog učenja.
Autorica je sedam knjiga od kojih su čak dvije sveučilišni udžbenici iz matematike. Nadalje, autorica je poglavlja nekih knjiga te urednica četiri stručne knjige.
Blaženka je sudjelovala u raznim projektima kao istraživač/suradnik od kojih se ističe čak 14 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i razvojnih projekata.
Od 2002. do 2004. godine bila je predstavnica hrvatske u europskoj eureka mreži, a u razdoblju od 2006. do 2010. godine predsjednica nacionalnog Povjerenstva za praćenje aktivnosti Joint Research Centrea te članica nacionalnog Povjerenstva za praćenje Okvirnih programa.
Od 2001. do 2005. godine kao članica Poglavarstva Varaždinske županije bila je zadužena za obrazovanje, znanost, kulturu i informiranje.
U razdoblju od 2002. do 2006. godine na Sveučilištu u Zagrebu bila je zamjenica predsjednice Odbora za znanstveni, stručni i umjetnički rad.
2006. godine bila je članica Radne grupe koja se bavila pregovorima o pristupanju Hrvatske u EU za znanost i obrazovanje.
Od 2008. do 2009. godine bila je predsjednica Vijeća za Nacionalni inovacijski sustav, a nakon toga do 2010. godine predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.
U razdoblju od 2011. do 2014. godine jedna je od članica nacionalne skupine stručnjaka koji se bave pitanjima Bolonjskog procesa.
Od 2005. do 2014. godine članica je Upravnog odbora međunarodne organizacije European Access Network.
Govori engleski i njemački jezik.
Blaženka je kroz 2016. i 2017. godinu javno izlagala svoje nezadovoljstvo odlukama Sveučilišta. Isticala je kako su njihove odluke često protustatutarne i nezakonite, a najviše je isticala takav rad Hrvatskih studija i Filozofskog fakulteta. Podržala je štrajk te blokadu na HS-u i kritizirala je prijedloge o novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, poznatim kao “lex Boras”. Istaknula je da podržava potpunu kurikularnu reformu te je sudjelovala i na prosvjedu u Zagrebu 1.6.2017. godine. Zalaže se za jednaku HKO razinu svih sveučilišnih i diplomskih fakulteta.
Nakon što je u lipnju 2017. godine HNS odlučio koalirati s HDZ-om, tadašnji privremeni predsjednik HNS-a Predrag Štromar predložio ju je za ministricu znanosti i obrazovanja u Vladi Andreja Plenkovića.
Najveća postignuća
2005. godine dobila je medalju Varaždina za promociju sveučilišne djelatnosti. Te iste godine dobila je na Sveučilištu u Zagrebu posebno priznanje rektorice za razvoj kvalitete.
Posebnu nagradu tog istog Sveučilišta dobila je za unaprjeđenje međunarodne suradnje u školskoj godini 2008./2009. Za tu istu školsku godinu dobila je prvu nagradu za vođenje najboljeg elektroničkog kolegija na Sveučilištu u Zagrebu.
2010. godine dobila je nagradu FOI-a za sve svoja postignuća u nastavnom i znanstvenom radu.
Odgovori