Milorad Pupovac

Milorad Pupovac hrvatski je lingvist i političar. Rođen je 5.11.1955. godine. Poznat je kao predsjednik Srpskog narodnog vijeća i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Obrazovanje

Nakon osnovne škole, odlazi u Zagreb i tamo završava gimnaziju. Upisuje filozofiju i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1979. godine završio je obje studijske grupe.

Već se tri godine kasnije zaposlio na istom fakultetu na Odsjeku za lingvistiku i orijentalne studije. U to je vrijeme pod vodstvom poznatog hrvatskog jezikoslovca Dubravka Škiljana radio na projektu pod nazivom “Društveno raslojavanje jezika”.

1983. putuje u inozemstvu i na ljubljanskom Filozofskom fakultetu završava postdiplomski studij s magistarskim radom “Lingvistika i ideologija”.

Tri godine kasnije piše doktorsku disertaciju “Jezik i djelovanje” i stječe titulu doktora i zvanje docenta već s 31 godinom.

Privatni život

Milorad Pupovac rođen je malom mjestu Ceranje Donje kod Benkovca. Djetinjstvo je proveo s majkom Mandom i ocem Obradom koji je radio kao lokalni veterinar. Njih dvoje imali su četvero djece.

Kao student bio je marljiv, a nije mu bilo strano ni raditi studentske poslove uz sve fakultetske obveze. Radio je razne poslove za honorar, a jedan od tih poslova bio je i vožnja tramvaja.

Milorad Pupovac je u braku s novinarkom Slavicom Lukić.

Njegov sin Ozren radi na Filozofskom fakultetu u Rijeci na Odsjeku za kulturalne studije. Ozren je društveni teoretičar i bavi se filozofijom. Studirao je na akademiji Jan van Eyck u Maastrichtu, a radio je istraživanju i u Berlinu na Institutu za kulturna istraživanja. U braku je s poznatom hrvatskom pjevačicom Vesnom Pisarović, a par se upoznao u Haagu gdje je Vesna završavala studij pjevanja na jazz akademiji, a Ozren je pohađao postdiplomski studij.

Pupovčeva kćer Tihana studirala je sociologiju i filozofiju na očevom matičnom fakultetu. Voli zagrebačku alternativnu scenu, a u politici je orijentirana lijevo te je gorljiva feministica i borkinja za prava seksualnih manjina. Tijekom studiranja bila je učlanjena u niz studentskih grupa i klubova, a bila je i glasnogovornica inicijative za borbu protiv prisilnog testiranja studenta kad je 2003. godine izbila afera u kojoj su studenti u studentskim domovima u Zagrebu bili testirani na droge.

Milorad Pupovac živi u elitnom zagrebačkom kvartu Gračani sa svojom suprugom.

Posao

1990. godine izabran je za izvanrednog profesora i postaje predstojnik Katedre za primijenjenu lingvistiku. 1986. pokrenuo je lingvistički časopis i biblioteku SOL s Dubravkom Škiljanom. U početku njegova interesna područja su obuhvaćala sociolingvistiku, pragmalingvistiku, filozofiju jezika i epistemologiju lingvistike te se šire na analizu diskursa, psiholingvistiku i javnu komunikaciju. Kasnije se počeo baviti i semantikom razumijevanja i etikom govorenja.

Bio je predavač na nekoliko hrvatskih i inozemnih fakulteta. 1996. godine postao je stipendist Centra Woodrow Wilson iz Washingtona koji je prepoznao njegovu kvalitetu rada kao i sveučilište u New Yorku koje ga je stipendiralo u sklopu Fulbrightovog programa.

Znanstveni i istraživački rad rezultirao je knjigama iz područja lingvistike koje su danas obvezna literatura za sve ljude koji se bave tom znanošću. Neke od tih knjiga su Lingvistika i ideologija, Jezik i djelovanje i Politička komunikacija.

Osim knjiga, godinama je objavljivao znanstvene i stručne radove kojih se nakupilo preko stotinu. Osim lingvistike, kao predavač bavio se i temom međuetničkih odnosa i manjinskih pitanja u našem dijelu Europe.

Milorad Pupovac politikom se počeo baviti 1989. godine. Njegovi počeci bili su u obliku angažmana u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu. Ta je inicijativa osnovana na Filozofskom fakultetu, a s njim u tome su sudjelovali Predrag Matvejević, Žarko Puhovski i Koča Popović.

Nakon toga, osnovao je Ligu socijaldemokrata i Srpski demokratski forum. 1991. u medijima odjekuje njegove istupanje na haaškoj konferenciji gdje je podržao neovisnost Hrvatske što je beogradska Politika oštro osudila.

1995. godine napustio je Srpski demokratski forum i osnovao Samostalnu srpsku stranku. Prije tih izbora ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na listi novoosnovane stranke Akcija socijaldemokrata Hrvatske.

Iz ASH-a, prelazi u Samostalno demokratsku srpsku stranku i tamo obavlja dužnost potpredsjednika. S tom strankom ponovno ulazi u Hrvatski Sabor.

1997. godine osnovao je Srpsko narodno vijeće, a to je vijeće trebalo biti glavna i najvažnija udruga Srba u Hrvatskoj. U konačnici je postao i predsjednik tog vijeća. Punih je osam godina bio u koaliciji s HDZ-om s kojim se slagao više, nego s SDP-om tijekom čije vladavine nije dobivao puno prostora u političkim previranjima.

2011. godine bio je u velikom sukobu s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem. Novinski list Novosti koji je u izdanju Srpskog narodnog vijeća, optužio je tadašnjeg predsjednika da je potpomogao svom prijatelju Marku Vojnoviću da se obogati jer je bez natječaja dobio posao uzimanja naknada za glazbena autorska prava. Josipović je odgovorio Pupovcu da je “za Srbe učinio vrlo malo, a za sebe iznimno puno” i da nepošteno troši novac namijenjen manjinama u Hrvatskoj.

Najveća postignuća

Istraživački i znanstveni radovi Milorada Pupovca postali su obvezna literatura mnogih studenata, a njegov rad bio je prepoznat i u inozemstvu gdje bio stipendiran od strane prestižnih sveučilišta. Jedan od najvećih hrvatskih specijalista na području lingvistike.

2010. godine u Beogradu je primio nagradu Konstantin Obradović iz Beogradskog centra za ljudska prava za doprinos unapređenju kulture ljudskih prava.

Autor: M.S.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*