Josip Bozanić

Josip Bozanić je hrvatski je kardinal (od 2003. godine) i nadbiskup Zagrebačke nadbiskupije (od 1997. godine). Rodom iz Rijeke, školovao se u Hrvatskoj i Italiji, član je Hrvatske biskupske konferencije i prvi čovjek Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Obrazovanje

Bozanić je osnovnu školu završio u svom rodnom mjestu Vrbniku na Krku. Odlučio se za svećenički poziv pa je nakon toga u pazinskom Nadbiskupskom sjemeništu upisao klasičnu gimnaziju koju je završio 1968. godine.

Po završetku srednje škole upisao je studij filozofije i teologije na Teološkom fakultetu u Rijeci, a zadnju je godinu završio na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, gdje je diplomirao 1975. s diplomskim radom o krčkom biskupu Antunu Mahniću.

Nakon zaređenja 1975. nekoliko godina radi kao tajnik i kapelan, a 1978. upisuje poslijediplomski studij na KBF-u u Zagrebu i postaje magistrom teologije u dogmatskoj specijalizaciji. Sljedeće godine odlazi u Rim gdje nastavlja svoje obrazovanje, a u Hrvatsku se vratio nakon 7 godina školovanja.

Tamo je, uz potporu Papinskog hrvatskog zavoda Svetog Jeronima, studirao dogmatiku na Papinskom sveučilištu Gregorijani, te crkveno pravo na Lateranskom sveučilištu i stekao akademski stupanj licencijata iz kanonskog prava.

Bozanić se kasnije vratio na studij Teologije u Rijeci, ovaj put kao profesor, gdje je od 1988. do 1997. predavao crkveno pravo i dogmatsku teologiju.

2012. godine Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je počasni doktorat za njegovo javno i profesionalno djelovanje.

Privatni život

Josip Bozanić rođen je 20.3.1949. godine na Sušaku u Rijeci. Njegovi roditelji Ivan i Dinka (rođena Valković), imali su četvero djece, od koje je Josip bio najstariji. Ima jednu sestru i dva brata, a jedan od njih, Antun, također je svećenik.

Veze Bozanićeve obitelji s Krčkom biskupijom međutim postojale su i sredinom 19. stoljeća – od 1839. do 1954. biskup je bio Bartol Bozanić, Josipov daljnji rođak.

Djetinjstvo je Bozanić proveo u Vrbniku, a školovanje ga je odvelo preko Pazina, Rijeke, Zagreba, do Rima. Kao dijete bio je povučen i volio učiti, dok ga sportovi i glazba nisu zanimali.

Svoj interes za knjige pokazivao je radeći kao srednjoškolac u jednoj Njemačkoj knjižnici preko ljetnih praznika.

Posao

Bozanić postaje svećenikom Krčke biskupije 29.6.1975., kada ga je Karmelo Zazinović, krčki biskup, zaredio u Krku. Svoju prvu misu odslužio je u rodnom Vrbniku, a prve godine svećenstva proveo je kao tajnik biskupa Zazinovića te u Malom Lošinju, gdje je bio kapelan, i Velom Lošinju, gdje je bio zamjenik župana.

Nakon studijskog boravka u Rimu od 1979. do 1986. vraća se na Krk gdje je župni vikar, ali brzo napreduje i već iste godine postaje kancelarom Biskupskog ordinarijata, a sljedeće godine dolazi na mjesto generalnog vikara Krčke biskupije.

1989. godine papa Ivan Pavao II postavio ga je na mjesto pomoćnika (koadjutora) krčkog biskupa Zazinovića, a 10.5. ga je proglasio biskupom. Ubrzo nakon toga, 25.6., kardinal Franjo Kuharić, mons. Josip Pavlišić i mons. Karemlo Zazinović zaredili su ga za biskupa Krčke biskupije. Tada je imao 40 godina i našao se među najmlađim europskim biskupima.

Od osnivanja Hrvatske biskupske konferencije član je njenog Stalnog vijeća, a obavlja i razne druge funkcije. Predsjednik je Vijeća za laike, potpredsjednik komisije “Iustitia et pax” (pravo i mir), predsjednik Odbora za Veliki jubilej, a važnu je ulogu odigrao u komisiji Hrvatske biskupske konferencije za odnose s državom gdje je predstavljao Crkvu u povjerenstvu za tzv. Vatikanske ugovore, odnosno Ugovore između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kojima se uređuje odnos Crkve i Republike Hrvatske.
Osim toga bio je i predsjednik komisije za Hrvatski papinski zavod Sv. Jeronima u Rimu, te kratko vrijeme zamjenik Antuna Tamaruta na mjestu apostolskog upravitelja Riječko-senjske nadbiskupije.

5.7.1997. godine Sveti Otac imenovao ga je nadbiskupom Zagrebačke nadbiskupije te je na tom mjestu naslijedio kardinala Franju Kuharića. Iste godine postavljen je na mjesto predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, na čijem je čelu ostao do 2007. godine.

Za vrijeme drugog posjeta pape Ivana Pavla II Hrvatskoj 1998. godine, susreo se s njim u Mariji Bistrici i zamolio ga da Alojzija Stepinca proglasi blaženim.

Osim utjecajnih pozicija u Katoličkoj crkvi unutar Hrvatske, Bozanić je sudjelovao i u radu međunarodnih Crkvenih tijela. Tako je nakon sudjelovanja na prvoj 1991., na drugoj posebnoj Sinodi biskupa za Europu u Rimu održanoj 1999. bio u članom Posebnoga vijeća Generalnoga tajništva Biskupske sinode za Europu. Također, 2001., te ponovo 2006. obavljao je dužnosti prvog potpredsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), a 2011. godine papa Benedikt XVI ga imenuje članom Papinskog vijeća za sredstva društvenih komunikacija.

U listopadu 2003. godine Josip Bozanić proglašen je kardinalom, papa Ivan Pavao II ga na svečanom Konzistoriju u Rimu uvrštava u Zbor kardinala Svete Rimske Crkve.

Trenutno kardinal Bozanić obavlja brojne funkcije unutar Hrvatske biskupske konferencije. Njen je potpredsjednik (od 2010.) i član Stalnog vijeća, predsjednik Komisije HBK za odnose s Europskom Unijom (od 2008.), predsjednik Komisije HBK za odnose s državom. Osim toga, član je i raznih drugih vijeća poput Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Papinskog vijeća za laike, Kongregacije za katolički odgoj, te Kardinalskog vijeća za nadzor Instituta za religijske poslove.

Sudjeluje na brojnim simpozijima i objavljuje članke u relevantnim stručnim časopisima, a također je i autor četiriju knjiga. 2008. su objavljene zbirka propovijedi Istina o ljubavi u izdanju Školske knjige te zbirka homilija o Alojziju Stepincu Blaženi Alojzije Stepinac – Baština koja obvezuje u izdanju Glasa Koncila. 2009. izlazi zbirka božićnih i uskrsnih poruka Čovjek, crkva i domovina, a 2011. Krist vas zove, u kojoj se nalazi izbor iz homilija upućenih mladih ljudima.

Najveća postignuća

Josip Bozanić brzo je napredovao u hijerarhiji Katoličke crkve, u 14 godina prešao je put od svećenika do biskupa, a 1989., kada je postao biskupom, bio je jedan od najmlađih biskupa Europe sa svojih 40 godina.

Sveučilište u Zagrebu mu je 2012. godine dodijelilo počasni doktorat na prijedlog Katoličkog bogoslovnog fakulteta zbog njegovog stručnog rada i promicanja ljudskih vrijednosti u javnosti.

Autor: L.L.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]

Komentiraj

*