Ivo Brešan

Ivo Brešan ugledni je hrvatski pisac, cijenjeni dramaturg, scenarist, pedagog i nekadašnji ravnatelj Šibenskog kazališta rođen u Vodicama 27.5.1936. godine. Jedan je od najizvođenijih europskih dramatičara, ali i jedan od najpoznatijih scenarista hrvatskih filmova. Umro je u Zagrebu 3.1.2017. godine.

Obrazovanje

Premda je rođen u Vodicama, Brešan se obrazovao u Šibeniku. Tako je tamo pohađao osnovnu i srednju školu, gimnaziju. Studirao je slavistiku i filozofiju u Zagrebu na Filozofskom fakultetu te je diplomirao 1960. godine.

Privatni život

Cijeli svoj život Brešan je posvetio pisanju i književnom radu. Najviše je prezirao autocenzuru zbog čega je često bio meta državnih sistema i političkih figura. Ipak, posljednjih godina svoga života bio je slabijega zdravlja. U svibnju 2016. godine pao je i ozlijedio glavu što je dodatno pogoršalo njegovo zdravstveno stanje.

Ivo Brešan bio je u braku sa spisateljicom Jelom Goldan Brešan koja je godinama živjela u Šibeniku i radila kao gimnazijska profesorica hrvatskog i engleskog jezika, a nakon odlaska u mirovinu vodila je projekt “Šibenik – metropola mladih”.

Ivo i Jela roditelji su Vinka Brešana, poznatog hrvatskog redatelja koji je rođen u Zagrebu 3.2.1964. godine. Vinko Brešan studirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je režiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Otac Ivo napisao mu je scenarije za dva dugometražna filma: “Kako je počeo rat na mom otoku” te “Maršal”.

Jela Goldan Brešan umrla je u šibenskoj bolnici krajem rujna 2016. godine. Njezina je smrt Ivu Brešana posebno pogodila te je nakon toga bio smješten u Zagrebu u Domu za starije i nemoćne. Uz njega je cijelo vrijeme bio njegov sin Vinko Brešan, kao i brojni prijatelji.

Ivo Brešan umro je u 81. godini, nekoliko mjeseci nakon supruge, 3.1.2017. godine, u Zagrebu.

Posao

Nakon što je diplomirao, Brešan je dobio ponudu Ljudevita Jonke da ostane na fakultetu raditi kao asistent, no tu je ponudu odbio budući da je, kako sam navodi, više volio književnost od gramatike. Ipak, prihvatio je posao srednjoškolskog profesora u šibenskoj gimnaziji jer mu se činilo da će u ovome poslu imati puno više slobode, za razliku od radnog mjesta u Zagrebu gdje bi se pretvorio u znanstvenog radnika.

Potom je u Centru za kulturu “Šibenik” i na Međunarodnom dječjem festivalu obavljao dužnosti umjetničkog voditelja od 1983. do 2002. godine, a uskoro je dobio i posao ravnatelja Šibenskog kazališta.

1971. godine nastalo je najpoznatije Brešanovo djelo “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” , a predstava je izvedena šest godina kasnije u zagrebačkom Teatru &TD. Ovo je društvenokritička komedija koja je prije svega zasnovana na usporedbi Shakespeareovog djela “Hamlet” s događanjima u selu u Dalmatinskoj zagori. Tekst karakterizira ironija i groteska, referencije na poznate europske dramske komade, a pojedinci se sukobljavaju s političkim režimima uz ironično provlačenje primitivizma. Također, jedna od odlika Brešanovog književnog izričaja, koja je osobito izražena u ovome djelu, upravo je intertekstualnost – u podlozi se najčešće javlja jedan poznati tekst iz svjetske dramske književnosti iz kojega se uzimaju motivi i koji se preosmišljavaju i prenose u našu, suvremenu zbilju.

Kao scenarist Brešan je bio vrlo uspješan i njegove su drame izvođene gotovo u svim kazalištima i ondašnjim kulturnim centrima.

Brešan je osim kazališnih scenarija pisao i filmske. Njih je pisao u suradnji s Krstom Papićem, kasnije s Veljkom Bulajićem, a dva scenarija napisao za filmove njegovog sina, Vinka Brešana.

Nakon napisanog scenarija za “Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja”, Brešan je napisao i scenarij za predstavu “Izbavitelj” koja je izvedena 1976. godine. Nakon toga, napisao je 1980. za “Tajnu Nikole Tesle”, 1986. za “Obećanu zemlju”, a 1989. za “Donatora”.

Scenarij za komediju ili ratni film “Kako je počeo rat na mom otoku” napisali su Ivo Brešan i njegov sin Vinko 1996. godine. Film je režirao Vinko Brešan, a radnja se događa 1991. godine kada se u Hrvatskoj rasplamsavaju sukobi između Jugoslavenske narodne armije i hrvatskih vlasti.

Ivo Brešan napisao je i scenarij za film “Maršal” 2000. godine, koji je režirao Vinko Brešan. Također, Ivo je napisao i scenarij za “Libertas” 2004. godine.

Iako je veliki dio svog života proveo kao nastavnik, u književnom smislu bio je izrazito plodan. U njegovoj su književnoj ostavštini brojne drame, romani, zbirke priča te čak 8 filmskih scenarija. Pisati je još počeo za vrijeme gimnazijalskih dana, a radove je objavljivao u časopisu “Šibenska revija”. Uz to, glumio je u dramskoj družini “Kolo”, kao i u profesionalnom šibenskom kazalištu.

Prvi njegov dramski tekst nosi naziv “Četiri podzemne rijeke” koji je objavljen 1970. godine, a ukupno je napisao 23 dramska djela koje se nalaze u sljedećim zbirkama: “Groteskne drame”, “Nove groteskne drame”, “Tri drame” te “Utvare”.

Brešan je prvi svoj roman objavio 1990. godine pod nazivom “Ptice nebeske”. Ovaj pikarski roman sastoji se od šest dijelova, a nastao je prema istoimenoj ekranizaciji u obliku TV serije. Originalno je prikazan na RTV Zagreb, a radnja prati sudbinu dvojice varalica, tzv. “probisvijeta”. Prvi je lik Grof kojega je tumačio Zijad Gračić, a drugi je lik Motka kojega je tumačio Žarko Potočnjak. Poanta je da ova dva lika pokušavaju steći bogatstvo od 1930-ih do 1970-ih godina lukavstvom, lopovlukom i vlastitom domišljatošću.

Zatim 1996. godine napisao je “Ispovijedi nekarakternog čovjeka”, a godinu dana kasnije objavljen je roman “Spletke”. 2000. godine izlaze “Pukotine i druge priče”, 2001. godine svjetlo dana ugledao je sljedeći Brešanov roman “Astaroth”, 2002. “Kockanje sa sudbinom”, 2003. “Država Božja 2053.”, a 2004. “Vražja utroba”. “Tri života Tonija Longina” Brešanov je roman objavljen 2005. godine, “Gorgone” 2006., a “Katedrala” 2007. godine. “Ništa sveto” izlazi 2008. godine, a dvije godine kasnije “Prokletnici”. 2011. godine izlazi roman “Sedam stuba do trona”.

Najveća postignuća

Brešanovo najpoznatije djelo upravo je “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” za koje je dobio 1972. godine Sterijinu i Gavellinu nagradu. Gavellinu nagradu dobio je opet 1979. godine za “Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću”, a za roman “Katedrala” dobitnik je nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2008. godine.

Brojni su ga akademici tijekom njegova stvaralaštva hvalili, pa ga je tako Krešimir Nemec prozvao “istinskim književnim velikanom” i dodao kako zasigurno zaslužuje epitet “hrvatskog klasika”.

Uz to, Brešan je dobitnik Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo 2001. godine.

Autor: S.I.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*