Hrvoje Hitrec

Hrvoje Hitrec suvremeni je hrvatski pisac, novinar, političar te televizijski i filmski scenarist. Najpoznatiji je po velikom broju knjiga napisanih za djecu i mlade. Rodio se u Zagrebu 14. srpnja 1943. godine.

Obrazovanje

Osnovnu školu pohađao je na mjestu gdje se nalazi danas SUVAG, a nakon toga upisao je gimnaziju u Kušlanovoj ulici.

Hrvoje Hitrec je 1967. godine diplomirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Privatni život

Hrvoje Hitrec odrastao je u obitelji u kojoj je bilo mnogo liječnika, a tom strukom bavili su se i njegovi roditelji te djed s majčine strane.

Rodio se za Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Za vrijeme rata njegova obitelj je doživjela mnoga stradanja. Otac mu je bio mobiliziran kao liječnik na raznim stranama (starojugoslavenska vojska, hrvatska mornarica). 1945. godine pobjegao je u Italiju. Prije bijega u Los Angeles angažirali su ga Englezi u svojoj bolnici. Pošto je vidio jugoslavenske agente kako kruže oko njega, odlučio se za bijeg u Ameriku gdje je ostao živjeti do smrti. Hrvoje se s ocem viđao u Trstu, u Beču i u Ženevi.

Majka mu je također mobilizirana kao liječnica. Oduzet joj je stan i poslana je u Otočac kako bi se brinula za partizane.

Hrvoje ima sestru, a nakon što su im roditelji mobilizirani u ratu, oni su živjeli s bakom i djedom s očeve strane u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu. U tom stanu ostao je i nakon smrti djeda i bake, tamo je proveo pedeset godina.

Nakon Otočca, njegova majka je radila u Dugoj Resi, a Hrvoje ju je tamo često posjećivao. Tek krajem 80-ih godina njegova majka dobila je stan u Zagrebu.

Sudjelovao je u Domovinsku ratu od rujna 1991. do travnja 1992. godine.

Prvi puta se oženio 1966. godine za Dubravku, profesoricu komparativne književnosti. U braku su dobili dva sina, Nevena i Branimira. Često surađuje sa sinom Nevenom koji je i režirao “Eka Eka” u “Kazalištu lutaka”.

Hrvoje se kasnije ponovo oženio i to za osamnaest godina mlađu glumicu i ravnateljicu kazališta “Trešnja” Višnju Babić. Par je braku dobio sina Frana.

Osim tri sina, Hrvoje ima i tri unuka. Bračni par Hitrec živi u okolici Samobora, a Hrvoje uživa u mirovini kuhajući i obrađujući vrt.

Posao

Nakon završenog fakulteta Hrvoje Hitrec je radio kao novinar, ponekad i pod pseudonimom. Bio je zaposlen u “Vjesniku” i “Borbi”.

1974. godine postao je glavni urednik humorističnog lista “Kerempuh”. Par godina kasnije, 1985. godine postao je i ravnatelj kazališta “Trešnja”.

1990. godine počeo je raditi na HRT-u i to kao prvi glavni ravnatelj, a malo nakon toga i ministar informiranja.

2005. godine postao je predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća.

Član je Društva hrvatskih književnika te povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za najbolje riječi.

Sudjelovao je u utemeljenju HDZ-a, a dva puta je bio i član u Predsjedništvu HDZ-a. Bio je zastupnik u prvom sazivu Hrvatskog sabora te vječnik u Gradskoj skupštini Zagreba.

Hrvoje Hitrec je i predstavnik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrasta te je i član predsjedništva Hrasta.

Najpoznatiji je po svojim romanima i pripovijetkama te televizijskim i dramskim ostvarenjima u kojima za mjesto događanja najčešće bira Zagreb.

Njegov prvi roman zove se “Pustinjakov pupak”, a slijede ga “Manijak” te “Ljubav na crnom baršunu”. No, svakako su najveću popularnost postigli “Smogovci” i to u pet knjiga. U njima je opisano odrastanje zagrebačke djece. Po njegovim knjigama “Smogovci” snimljena je serija koja je postigla veliki uspjeh.

Romanu “Smogovci” nadjenuo je ime prema smogu koji ga je podsjećao na djetinjstvo. Naime, njegova baka je opranu posteljinu vješala vani kako bi se sušila, a kada bi je skupljala, bila je tamna od smoga. Otuda i naziv romana “Smogovci”.

Objavio je četrdesetak knjiga za djecu i odrasle. Napisao je povijesni roman za djecu “Hrvatska povjesnica”. Od ostalih romana za djecu ističu se “Humandel” i “Eko Eko”, a od onih za odrasle “Ljubavi na crnom baršunu”, “Kolarovi (roman u tri djela)”, “Ur, Pustinjakov pupak” te mnogi drugi.

Iako je još oko 2006. godine otišao formalno u mirovinu i dalje se bavi pisanjem. Priprema roman povijesne tematike koji će biti namijenjen djeci. Radnja romana odvija se u 16. stoljeću, a događaji se vrte oko Sigetske bitke.

Najveća postignuća

Hrvoje Hitrec dobitnik je književnik nagrada “Grigor Vitez”,  “Ivana Brlić Mažuranić” te “Ksaver Šandor Gjalski” za roman “Ljubavi na crnom baršunu”.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*