Božidar Prosenjak je hrvatski književnik i novinar. Napisao je velik broj knjiga za djecu i odrasle, a njegovo najpoznatije djelo je roman “Divlji konj”. Njegovi tekstovi su uvršteni u čitanke i školske udžbenike za djecu u hrvatskim osnovnim školama. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Društva hrvatskih književnika.
Obrazovanje
Školovanje je započeo u Kuzmincu, a nastavio u Koprivnici, Zagrebu i Parizu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao romanistiku.
Privatni život
Rođen je u Koprivnici 19.8.1948. godine od oca Vinka i majke Terezije. Djetinjstvo je proveo u podravskom mjestu Kuzminec. Volio je čitati životopise poznatih osoba poput Mahatme Gandhija i Nikole Tesle. Njegova najdraža uspomena na djetinjstvo i mladost se ne odnosi na zabave s vršnjacima nego pomaganje roditeljima s radovima u polju jer je tad shvatio da, iako je najmanji, i njegov rad je jednako važan i vrijedan.
Božidar Prosenjak je oženjen i otac troje djece, a s obitelji živi u Velikoj Gorici.
Posao
Radio je različite poslove, čistio urede, bio je poljoprivrednik, istovarao vagone, prevodio sa stranih jezika, radio u turizmu, bio novinar, član upravnog odbora stambene zadruge “Novi stan”, organizator kulturnih priredbi, urednik, izdavač i profesor.
Njegova prva priča je objavljena 1968. godine u tjedniku “Arena”. Godine 1973. je u suradnji s Francuskim institutom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrenuo studentski list na francuskom jeziku “Chez nous”. Prevodio je Baudelairea i klasike s francuskog jezika.
Zastupao je Hrvatsku na Struškim večerima poezije u Makedoniji 1973. godine i od tada objavljuje pjesničke, prozne, dramske i kritičke priloge u dnevnom i periodičnom tisku te na radiju i televiziji. Surađuje i u časopisima za djecu u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
Od 1977.do 1979. godine je radio kao novinar i urednik na Radiju Velika Gorica i Velikogoričkom listu. Jedno vrijeme je djelovao kao stručni suradnik u Centru za kulturu, a 1980. godine je pokrenuo biblioteku “Albatros” čiji je glavni urednik bio više od petnaest godina.
Kao urednik je radio i u bibliotekama “Novi koraci”, “Knjiga za mladež” te nakladničkim kućama “Nova stvarnost” i “Alfa”. Odmah po dolasku u Veliku Goricu je pokrenuo mnoštvo kulturnih zbivanja, vodio je multimedijalnu tribinu “Plavi salon”, režirao kazališnu predstavu “Moja zbirka papira”, surađivao je s Glazbenom školom i razvijao međugradsku kulturnu suradnju. 2001. godine je osnovao prvo profesionalno kazalište u Velikoj Gorici.
Od 1984. godine je počeo djelovati kao samostalni urednik. Napisao je četrdesetak knjiga za djecu i odrasle, a najpoznatija od njih je svakako roman “Divlji konj” koji je višestruko nagrađivan te je u razdoblju od 1989. do 2013. godine doživio dvadesetak izdanja i prijevode na nekoliko stranih jezika. Na izboru za najčitaniju hrvatsku dječju knjigu svih vremena u Zagrebu 2006. godine, “Divlji konj” je osvojio šesto mjesto, a od 1991.godine se nalazi na popisu obvezne lektire u hrvatskim školama. Osim romana, postoji i kazališna predstava, mjuzikl te strip “Divlji konj”.
Osim toga, napisao je i nekoliko knjiga pjesama za djecu “A”, “Zrno soli”, “Krilato dijete” te knjige pjesama za odrasle “Kralj”, “Na tenki žici” i “Poruka”. Knjiga kratkih priča “Sijač sreće” je prevedena na slovenski i objavljena u Sloveniji gdje se također našla na popisu školske lektire, a ilustrirana knjiga “Priča o kravati” je nagrađena nagradom Grigor Vitez i uvrštena u svjetsku digitalnu knjižnicu u San Franciscu.
Najveća postignuća
Godine 2012. i 2013. Božidar Prosenjak je za urednički rad primio nagradu Grigor Vitez. Održao je nekoliko tisuća književnih susreta u zemlji i inozemstvu i uredio oko dvije stotine knjiga domaćih i stranih pisaca.
2006. godine je dobio “Zlatnu plaketu” za poseban doprinos u razvoju kulture.
Prevođen je na francuski, njemački, arapski, češki, engleski, mađarski, japanski, makedonski, slovenski, poljski, španjolski, talijanski i druge jezike. O njegovim djelima su pisali književni stručnjaci sa sveučilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kritičari domaćih i inozemnih književnih časopisa te povjesničari književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Autor: A.V.
Odgovori