Zlatko Pejaković

Zlatko Pejaković hrvatski je pjevač zabavne glazbe i izvođač nekih od najpoznatijih hitova kao što su “Misli svako da je meni lako” ili “Ako odem prijatelji”. Rođen je u Osijeku 29.8.1950. godine. Tijekom karijere izdao je više od 30 albuma, a tvorac je i velikog hita “Čerge”, kojim se proslavio. Nastupao je na brojnim festivalima, od kojih se najviše ističe Splitski festival, na kojem je osvojio brojne nagrade. Prije solo karijere bio je član grupa Zlatni akordi, Had i Korni grupe. Osim pjevanja također se bavi i pisanjem pjesama i glazbenom produkcijom.

Privatni život

Zlatko Pejaković 18 je godina živio u Beogradu, gdje se preselio za vrijeme svog angažmana u Korni grupi. U Hrvatsku se vratio 1991., a za vrijeme Domovinskog rata javno je podržavao radikalnu nacionalističku stranku Hrvatska stranka prava. Sa svojim orkestrom Aspalatos brass nastupao je i na njihovim predizbornim skupovima.

Sa suprugom Majom Marijom, također glazbenicom, vezu je započeo 2000. godine, iako ju je upoznao mnogo prije. Ljubav je planula kad ju je Pejaković pozvao na svoju turneju po Australiji i danas su u sretnom braku. Maja piše i njegovu biografiju, a oboje se nastoje držati dalje od svjetla reflektora.

Zlatko ima i dvoje odrasle djece, sina Marka i kći Mariju. Marko je jedan od poznatijih slovenskih DJ-a, a Marija živi u Beogradu i bavi se turizmom. Pjevač ne priča o njima mnogo u javnosti, jer ne želi da to utječe na njihove karijere.

Imao je i financijskih problema, u koje je upao nakon neuspješnog građevinskog projekta u kojeg se upustio s nekolicinom prijatelja pa je tako 2014. godine bankrotirao.

Posao

Zlatko Pejaković još od malih nogu volio je pjevati. Pjevao je u školi, dječjem osječkom kazalištu “Ognjen Prica”, i na gradskim plesnjacima. Ozbiljnu pjevačku karijeru započeo je 1967. godine kao pjevač osječkih vokalno-instrumentalnih sastava Lavine, Čarobnjaci i Dinamiti. Iste godine napisao je tekst i glazbu za pjesmu “Čerge”, koju je tri godine kasnije i objavio kao pjevač sastava Zlatni akordi.

1971. u Osijeku osniva pop grupu Had, u kojoj se nije dugo zadržao zbog neslaganja s bubnjarom Rajkom Svilarom. Josip Boček, gitarist beogradske Korni grupe, tada ga je pozvao da im se pridruži pa je naposljetku Pejaković prihvatio poziv i na mjestu vokala zamijenio Zdravka Čolića.

S Korni grupom svirao je progresivni rock ‘n’ roll. Upravo s njim grupa je ostvarila najveće uspjehe, a i sam Pejaković u jednom je intervjuu izjavio da mu je to bilo najljepše razdoblje u karijeri.

1972. godine Korni grupa izdala je svoj prvi album pod istoimenim nazivom, a dvije godine kasnije nastupali su i na Euroviziji. Ondje ih je zapazio menadžer Pink Floyda i ponudio im da im budu predgrupa na Američkoj turneji od 47 koncerata. Iste godine Pejaković, s Bočekom, odlazi u vojsku te grupa privremeno prestaje s radom. 1975. održali su dva oproštajna koncerta u Novom Sadu, te izdali dvostruki LP “Mrtvo more”. Nakon toga grupa se raspala.

Za vrijeme svog angažmana u Korni grupi, Pejaković je nastupao i u mjuziklu “Jesus Christ Superstar”, na čijoj su pretpremijeri bili i Andrew Lloyd Webber i Tim Rice, koji su mu nakon toga ponudili da igra Isusa u londonskoj postavi predstave. Otišao je u Englesku, ali se vrlo brzo vratio jer je bio usamljen.

Nakon raspada Korni grupe Pejaković započinje svoju solo karijeru. 1975. godine izdao je svoju prvu samostalnu pjesmu, “Ove noći jedna žena mirno spava”, koja je brzo postala hit diljem cijele bivše Jugoslavije.

Godinu kasnije izdaje i svoj prvi album “Lice”, na kojem su većinom bile rock pjesme. Osim pjesme “Etida”, album nije ostvario veći uspjeh pa se Pejaković posvetio pjevanju šlagera. Izdao je dva velika hita, “Uspomene, uspomene” i “Kad jednom zaželiš”, s kojom je nastupao na festivalu Beogradsko proleće.

Narednih godina izdao je neke od velikih hitova, kao što su “Čerge”, “Ove noći jedna žena” i “Lagala je da me voli” 1977., “Ćao i piši mi” 1978., te “Dilema” i “Ljetu je mome kraj ” 1979. S pjesmom “Dilema” pobijedio je na Splitskom festivalu.

80-ih godina započinje suradnju s Tončijem Huljićem, koji je napisao većinu pjesama za njegov povratnički album “Zlatko Pejaković” 1989. godine. Ovim albumom okrenuo se dalmatinskom pop-folk stilu, a na albumu su bili hitovi “Kad napuste te svi”, “Odgovori”, “Bože čuvaj ženu tu” i drugi. 1990. godine, također u suradnji s Huljićem, objavljuje album “Kad prođe sve”, koji je također ostvario veliki uspjeh.

1993. objavio je album “Zlatko Pejaković ’93” koji sadrže njegove velike hitove kao što su “Ako odem prijatelji”, “Nesretnik sam od rođenja” i “Nećemo noćas doma”. Njegov album “Ni na nebu, ni na zemlji” zapamćen je po hitovima “Neću” i “Misli svako da je meni lako”.

2004. nastupao je na festivalu “Etnofest” u Neumu, te “Hrvatskom radijskom festivalu”, nakon kojih je izdao albume s tradicionalnim narodnim pjesmama “Ala je divan taj podravski kraj”, “Pjevat će Slavonija”, te “Ličanin sam, govor me odaje”.

2010. izdaje album “Zlatko” na kojem su se našli hitovi “Siromah sam” i “Fenomenalno”, a 2014. uslijedio je album “Zlatko 2014.” Povodom 50. godišnjice na hrvatskoj glazbenoj sceni priprema album “50 godina s vama”.

Najveća postignuća

1972. godine s Korni grupom osvojio je prvu nagradu na najvećem jazz festivalu u Montreauxu, a nagradu mu je dodijelila slavna Ella Fitzgerald. S Korni grupom osvojio je i 12. mjesto na Euroviziji 1974. godine s pjesmom “Moja generacija”.

1978. pobijedio je na festivalu Beogradsko proleće s pjesmom “Obriši te suze, mama”.

1979. godine osvojio je Grand Prix u Večeri zabavnih melodija za pjesmu “Ljetu je mome kraj”. 1981. ponovno je pobijedio na Splitskom festivalu, i to s pjesmom “Cvita, Cvita, cvite moj”. 1988. na istom je festivalu dobio nagradu za najboljeg interpretatora za pjesmu “Odavde do vječnosti”. Te je godine pobijedio i na Zagrebfestu s pjesmom “Kad napuste te svi”.

Na Melodijama hrvatskog Jadrana 1993. godine dobio je Zlatni galeb – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda za skladbu “Tamburica i mandolina.” Nagradu za najbolju interpretaciju za pjesmu “Križ na duši” osvojio je 1995., također na Melodijama hrvatskog Jadrana.

Autor: M.M.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]

Komentiraj

*