Zlatko Krilić

Zlatko Krilić je hrvatski autor i scenarist. Napisao je petnaestak knjiga koje pripadaju dječjoj književnosti iako on sam kaže da nikad nije pisao za djecu i mlade već da je pisao o djeci i mladima, a najviše o vlastitom djetinjstvu. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Obrazovanje

Nakon rastave roditelja, u sedmom razredu osnovne škole preselio se u Zagreb kod oca. Tamo je završio srednju Tehničku školu u Klaićevoj, smjer elektrotehničar. Razlog zbog kojeg je završio upravo tu srednju školu je njegov otac koji se jako protivio njegovom pisanju jer je bio mišljenja da se od pisanja ne može zarađivati.

Kasnije je završio Pedagošku akademiju u Zagrebu.

Privatni život

Rođen je u Osijeku 1955. godine kao najmlađi od četiri sina Nade i Petra Krilića. Djetinjstvo je proveo u Čepinu gdje je u Centru za kulturu i starom kinu ostvario prve kontakte s kulturom i umjetnošću.

Njegova supruga Tanja i djeca Andrija i Petra žive u Londonu, a on se odlučio privremeno preseliti u Hrvatsku jer smatra da ne može ozbiljno pisati ako je odsječen od hrvatskog jezika i mentaliteta.

Pisci koje voli i cijeni su Twain, Saroyan, Tolstoj, Dostojevski, Čehov i Hemingway. U njegovom slučaju pripreme za pisanje traju beskrajno dugo ali kad jednom krene pisati to ide brzo i lako. Jednom je od izdavačke kuće dobio avans za pisanje romana kojeg na kraju nije napisao.

Kad je došao na mjesto urednika biblioteke u toj izdavačkoj kući direktor mu je kroz šalu rekao da ima jednog autora koji jako dugo nije napisao obećanu knjigu i da ga stisne da napravi obećano. Međutim, ni to ga nije potaknulo da krene pisati i vratio je avans.

Posao

U prošlosti je radio kao novinar u danas kultnom omladinskom listu “Polet” u kojem je jedno vrijeme bio urednik rubrike kultura, a kasnije i urednik deska. Nakon toga je kratko bio glavni urednik časopisa “Hrvatsko glumište” nakon čega je shvatio da novinarstvo nije za njega jer mu nisu odgovarali rokovi i pritisak.

Tijekom svojih ranih dvadesetih je radio kao honorarac u dječjem programu na Televiziji Zagreb. Nakon što je pročitao njegovu prvu knjigu “Prvi sudar”, tadašnji glavni urednik dječjeg programa Milivoj Matošec ga poziva da radi na televiziji kao pisac.

S ciljem da stvori novu generaciju scenarista koji bi bili upućeni u cijeli proces stvaranja, Matošec je tražio od njega da napiše scenarij i režira emisiju “Mali svijet” što je on dobro obavio.

Neke od njegovih knjiga nalaze se na popisu obavezne lektire u osnovnim školama. Pisanjem se profesionalno bavi više od trideset godina, a najznačajnijim djelom smatra roman “Krik” u kojemu je očima dvanaestogodišnjeg dječaka prikazan strah od ubijanja, rata i zvijeri u ljudskom obliku. U vrijeme kad ga je počeo pisati, 1991. godine smatrao je da se nikom osim njemu neće sviđati i nije ga htio objaviti više od deset godina.

Neka od njegovih poznatijih djela su priče “Prvi sudar”,”Početak plovidbe”, “Šaljive priče i priče bez šale”, “Veliki zavodnik” te romani “Zagonetno pismo”, “Čudnovata istina”, “Zabranjena vrata” i roman za odrasle “Živi pijesak”. Osim toga pisao je i za televiziju, radio, film i kazalište, a njegove drame i igrokazi su izvedeni više od dvije tisuće puta u kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Većina njegovih knjiga u nazivu ima samo dvije riječi, a kako on sam kaže, razlog tomu je to što je netalentiran za smišljanje naslova. Za sebe kaže da je prepisac, a ne pisac jer živi uzbudljivo i puno toga doživljava pa onda to prepisuje. Uglavnom piše o sebi ali uz manje izmjene kako bi sve bilo efektnije i jasnije.

Tako je u romanu “Čudnovata istina” glavni junak dječak Zlatko Krilić koji nakon prometne nesreće ostaje nepokretan, a i sam autor je jedno vrijeme bio nepokretan iako nije uistinu imao slomljenu kralježnicu.

Najveća postignuća

U knjizi “Dječji hrvatski klasici” Stjepana Hranjeca, Zlatko Krilić je naveden kao najmlađi klasik hrvatske književnosti. Njegova djela su prevedena na njemački, talijanski, poljski, češki, slovenski, makedonski i esperanto jezik.

Primio je veliki broj nagrada od kojih su značajnije nagrada stručnog žirija za najbolji scenarij na 12. Danima hrvatskog filma, nagrada “Ivana Brlić Mažuranić”, “Oktavijan” za najbolji srednjometražni igrani film, nagrada za najbolji tekst na bijenalu SLUK 95 te nagrada “Grigor Vitez”.

Autor: A.V.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*