Željko Malnar poznati je hrvatski putopisac, voditelj, novinar i autor dokumentarnih filmova rođen 12.4.1944. godine u Zagrebu. Živio je i radio u Zagrebu gdje je i umro 9.4.2013. godine u 69. godini života.
Obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u gimnaziji nakon čega je odlučio studirati medicinu i eksperimentalnu zoologiju. Za vrijeme studiranja počeo se interesirati za biološku nauku o genima i promjenjivosti živih bića u prostoru i vremenu. Njegova zainteresiranost za genetiku povezala ga je s mladim indolozima što je rezultiralo odlaskom u New Delhi gdje je studirao na Institutu za masovne komunikacije i završio filmski odjel.
U razdoblju od 1972. do 1976. godine studirao je indijsku filozofiju i religiju uz vodstvo poznatog filozofa Swami Shama što mu je omogućilo da upozna indijsko društvo i kulturu.
Privatni život
Živio je i djelovao u Zagrebu kao predsjednik Republike Peščenice. U svojoj ranoj mladosti, već s 20 godina, organizirao je svoju prvu ekspediciju u jednoj od posljednjih europskih prašuma – Perućici u sklopu čega je objavio svoja prva djela. Svoju veliku znatiželju pokazivao je prema prirodi čovjeka i svijetu. Bio je čovjek pun emocija i ljudskosti, nije se opterećivao bojom kože i nacijom. Kao veliki humanist, prezirao je rutinu i neprestano rušio predrasude tražeći od života neponovljiva iskustva koja će ostati u sjećanjima drugih. Ljudi su ga voljeli kao čovjeka s karizmom i mrzili zbog arogantnog anti-političkog elementa.
Oženio je 24 godine mlađu suprugu Emiru koja mu je bila najveća životna podrška.
Bez obzira na bolest koja mu je stvarala velike probleme, do posljednjeg trenutka je kovao planove za budućnost što ga karakterizira kao izuzetno lucidnu, neukrotivu i ekscesnu osobu.
Prikovan za invalidska kolica, mučio se i iscrpljivao, ali ga ništa nije moglo spriječiti da ostavi posao. Odbijao je činjenicu da je smrtno bolestan i da mu tijelo potpuno otkazuje. Umro je u Zagrebu 9. travnja 2013. godine od posljedica plućnog emfizema.
Posao
Svojim istraživačkim duhom je ostvario izuzetne rezultate vodeći ekspedicije po cijeloj Aziji. Svoje iskustvo u azijskim zemljama je gradio pisanjem članaka o azijskoj kulturi i stanovnicima, a u programu Saše Zalepugina je prikazivao reportaže i dokumentarne filmove iz azijskih zemalja. Odlazak u Indiju pružio mu je priliku rada sa stranim producentima poput Don Charnona.
Bio je dugogodišnji suradnik Zagrebačke televizije te je vodio grupu ljudi pod nazivom “Put na istok” koja je doživjela ogroman uspjeh. Pet godina kasnije Željko Malnar postao je zapovjednik profesionalnih ekspedicija te je sudjelovao na speleološkim ekspedicijama svjetskih znanstvenih razmjera, a jedan od poznatih primjera je otkriće najduže čovječje ribice. Godinama je vodio anti-emisiju “Nightmare stage” koja je predstavljala naziv Malnarove kolumne koja se objavljivala u tjedniku Globus.
Autor je preko 70 dokumentarnih filmova i reportaža iz različitih zemalja i nositelj mnogih svjetskih priznanja u sklopu svojeg istraživačkog rada. S obzirom na njegovu veliku znatiželju on je uspio svojim radom zbližiti narod i kulturu na osnovu čega je dobio ključeve grada u američkoj državi Teksas koje mu je uručio gradonačelnik grada Forth Wortha Dallasa.
Željko Malnar i Borna Bebek istraživački su bili vrlo aktivni u potrazi za mistikom i paralelnim svjetovima. Izdali su kultni putopis “U potrazi za staklenim gradom” koji je doživio četiri izdanja i osvojio generacije čitatelja. Kultno izdanje u sebi sadržava elemente antropološke rasprave, utopije i komparatističko-filozofske studije.
Najveća postignuća
Senzacionalni antitelevizijski noćni program “Nightmare stage” koji se prikazivao na OTV-u, a potom i na Zagrebačkoj televiziji izmijenio je kontradiktorno dotadašnji način doživljavanja televizije. Stalne članove showa su činili slikoviti likovi sa zagrebačkih ulica pod raznim nadimcima. Željko Malnar je proglasio nezavisnu Republiku Peščenicu i proglasio sebe predsjednikom pri čemu se koristio stilskim elementom satire s ciljem ismijavanja tadašnje političke scene. Emisija je stekla kultni status i postigla veliku gledanost što je Malnara učinilo izrazito popularnim i ostavilo dubok trag u njegovoj karijeri.
Izdao je knjigu “Filozofija Republike Peščenice”. U knjizi se koristio ironijskom komunikacijom iza koje je ostala prikrivena plemenitost osobe s humanim ciljevima. Odlučio je dati zamah primitivizmu i zavisti te se posvetio dovođenju filozofije na ulice. Ovom knjigom on želi ostvariti svoj cilj da je pročitaju oni koji ne čitaju čak ni novine.
Poznat je njegov kultni putopis “U potrazi za staklenim gradom”.
Peščenopolis je filmski uradak koji prikazuje staro industrijsko predgrađe Zagreba i njegove stanovnika koje daje satiričku sliku suvremene politike. U razdoblju od godinu dana filmska ekipa je obilazila ulice, parkove i dvorišta prateći živote četvero stanovnika Peščenice, a sve s ciljem da se dobije portret glavnog lika Peščenopolisa.
Autor: M.S.
Odgovori