• Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Biografija.com

Biografije javnih osoba iz Hrvatske

  • A
  • B
  • C Č
  • D Đ
  • E
  • F
  • G
  • H
  • I
  • J
  • K
  • L
  • M
  • N
  • O
  • P
  • R
  • S Š
  • T
  • U
  • V
  • Z Ž
Književnost.hr traži autore koji žele objaviti svoje književne radove!

Vjekoslav Kaleb

Objavljeno: 28.4.2017.

Vjekoslav Kaleb je bio hrvatski književnik i akademik. Objavio je 57 novela i 3 romana, a tema većine njegovih djela je život u izoliranim mjestima Zagore. Njegov roman “Divota prašine” se smatra remek-djelom, a jedno od njegovih poznatijih djela je i novela “Gost” koja se nalazi na popisu obaveznih školskih lektira.

Obrazovanje

U Šibeniku je 1924. godine završio Učiteljsku školu, a kasnije je u Zagrebu polazio Višu pedagošku školu.

Privatni život

Rođen je u Tisnom 27.9.1905. godine. Bio je u braku s Anticom Kaleb koja je također bila učiteljica.

Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu, a 1944. godine je u izbjegličkom logoru El Shattu u Egiptu, u kojemu je bilo smješteno evakuirano stanovništvo dalmatinskih otoka, primorja i Zagore, sudjelovao u organiziranju kulturno-prosvjetnog života.

Vjekoslav Kaleb je umro u Zagrebu 13.4.1996. godine.

Posao

Kao nastavnik je radio u selima šibenske i splitske okolice. 1940. godine na poziv Ivana Gorana Kovačića počinje raditi u Zagrebu kao referent u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske.

Godine 1945. postaje voditelj Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a u Šibeniku. Osim toga, bio je tajnik Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, umjetnički direktor Zagreb-filma te urednik i suurednik periodika “Književnik”, “Republika”, “Naprijed” i časopisa “Kolo”.

Prve prozne tekstove je objavljivao u periodicima “Vez”, “Hrvatski list”, “Jadranski dnevnik”, “Narodna tribuna” i “Nov čovjek” pisao je i filmske scenarije, reportaže, prikaze i bavio se prevođenjem. Njegov najpoznatiji prijevod je bajka “Pinocchio” Carla Colodija.

Njegovi tekstovi su kasnije objavljivani i u”Hrvatskoj reviji”, “Savremeniku”, “Hrvatskom dnevniku”, “Književnom tjedniku” i “Omladini”.

Kaleb je počeo stvarati već 1931. godine, skoro desetljeće prije nego što se navodi u hrvatskoj književnoj povijesti, ali nijednu od svojih šest prvih novela: “Konferencija za razoružanje u Tijesnome”, “Čiško”, “Priča o pjesmi”, “Prasešce”, “Nevera” i “Tica” nije uvrstio u neku od zbirki, a novele “Cikina ženidba”, “Među kamenjem”, “Guske i Gali” i “Kišobran pravde” su prošle veće ili manje prerade prije uvrštenja u zbirke “Na kamenju” i “Izvan stvari”.

Navedene novelističke zbirke “Na kamenju” iz 1940. godine i “Izvan stvari iz 1942. su bile njegova prva ozbiljnija djela, a u njima je pisao o tjeskobnoj egzistencijalnoj drami seoske sirotinje u Dalmatinskoj zagori.

Ratno iskustvo koje je sam posjedovao pretočio je u knjigu proze “Brigada” iz 1947. godine i roman “Ponižene ulice” iz 1950. godine, koji je šesnaest godina kasnije prerađen i objavljen kao “Poniženi grad”.

Njegov roman “Divota prašine” smatra se jednim od najboljih proznih djela u hrvatskoj književnosti. Objavljen je 1954. godine, u vrijeme kad je objavljen velik broj knjiga s temom partizanskog rata i od kojih je većina zaboravljena kad su televizijske serije i filmovi počeli pripovijedati o partizanskom ratu, ali Kalebov roman je ostao jedini u hrvatskoj književnosti s tom temom koji se još i danas čita.

Roman prikazuje rat kao situaciju u kojoj je čovjek uhvaćen u klopku i prepušten slučaju te mu ne pomažu ni fizička snaga, visoke moralne vrijednosti ni pamet.

U razdoblju između 1957. do 1959. godine objavio je dvije zbirke pripovijesti, “Smrtni zvuci” i “Nagao vjetar” u kojima je eksperimentirao s naglašenom simbolikom i modernijom strukturom i kompozicijom te unio gradsku tematiku i ponekad bizarne motive.

Kaleb se okušao i u pjesništvu, nekoliko godina prije smrti objavljeni su njegovi stihovi u časopisu “Forum” i u zbirci “Kolumbovo jaje ili proze u pjesmi”. Osim toga, prevodio je s talijanskog i ruskog, priredio je knjižicu “Luk i strijela” o streličarstvu i napisao studiju o pučkoj etimologiji “Bijaći”.

Najveća postignuća

Objava zbirke “Na kamenju” Vjekoslava Kaleba je dovela u sam vrh hrvatske novelistike. 1967. godine je dobio nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Njegova djela su prevedena na engleski, talijanski, francuski, njemački, makedonski, češki, poljski, ruski i slovenski jezik, a prema nekim od djela snimljeni su kratki film “Ogledalo”, igrani filmovi “Divota prašine” i”Kameni horizonti” te TV drama “Trideset konja”.

Autor: A.V.

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Primarni stupac

Zadnje objave

  • Dora Pejačević
  • Miroslav Ćiro Blažević
  • Massimo Savić

Ispravak biografija

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected].

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Copyright © 2013.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.