Vesna Pusić hrvatska je političarka, najpoznatija po svojoj funkciji predsjednice Hrvatske narode stranke. Za vrijeme svoje političke karijere bila je ministrica vanjskih i europskih poslova u 12. sazivu Vlade Republike Hrvatske, a u tom njenom mandatu Hrvatska je pristupila Europskoj Uniji. U istom sazivu bila je i prva potpredsjednica Vlade. Uz to, Vesna Pusić je i publicistkinja. Rođena je 1953. godine u Zagrebu.
Obrazovanje
Vesna Pusić je osnovnoškolsko stekla u rodnom Zagrebu, nakon čega je upisala jezičnu gimnaziju. Voljela je matematiku, ali se također bavila i glazbom. Svirala je klavir, a u slobodno vrijeme odlazila na satove plesa. Nakon mature, jedan semestar studija iz sociologije upisala je na sveučilištu u Chicagu, ali se ubrzo vratila u Zagreb i 1971. godine upisala Filozofski fakultet u Zagrebu te krenula na studij filozofije i sociologije. Diplomirala je 1976. godine. 1984. godine je na sociologiji i doktorirala.
Privatni život
Vesna Pusić rođena je u Zagrebu 1953. godine. Njezina obitelj stara je zagrebačka obitelj. Majka joj je bila profesorica engleskog jezika, a otac sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Vesna Pusić ima i starijeg brata, Zorana, koji je aktivist u udrugama za ljudska prava. 1986. godine Vesna se udala za Jurgisa Oniunasa, Amerikanca litvanskog podrijetla, inače nuklearnog inženjera koji radi kao investicijski konzultant u vlastitoj tvrtki. Njih dvoje imaju kći Dianu, danas filmsku redateljicu.
Posao
Odmah nakon diplome Vesna Pusić odselila se u Ljubljanu, gdje je dvije godine radila na Institutu za sociologiju. Bavila se istraživanjem o industrijskoj demokraciji europskih zemalja. Od 1978. godine počela je raditi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na odsjeku za sociologiju. Nakon doktorata radila je na raznim sociološkim istraživanjima, o kojima je pisala i u svojoj knjizi “Vladaoci i upravljači”. Dvije godine, od 1992. do 1994. godine bila je pročelnica Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu, a od 1998. godine postala je tamo i redoviti profesor. Kao profesor je održavala predavanja na sveučilištima The American University u Washington D.C.-u, Georgetown sveučilištu, Sloan School školi menadžmenta, na MIT-u, Cornell sveučilištu u New Yorku i mnogim drugim američkim znanstvenim institucijama.
1990. godine počela se baviti politikom, postavši članica Hrvatske narodne stranke, odmah nakon njenog utemeljenja. 1997. godine postala je član Predsjedništva te stranke, te je na sljedećim izborima postala i saborska zastupnica. 2011. godine postala je ministrica vanjskih i europskih poslova te potpredsjednica Vlade.
2016. godine kandidirala se za mjesto glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, ali je nakon prvog kruga glasovanja povukla kandidaturu, budući da je imala jako slabe mogućnosti za pobjedu.
Najveća postignuća
Vesna Pusić se tijekom svog akademskog i radnog života bavila raznim sociološkim istraživanjima. Sedamdesetih godina bila je jedna od osnivačica feminističkog pokreta “Žena i društvo”. Bilo je to društvo koje se zbog svog aktivizma vrlo brzo našlo na meti kritika. Osim toga, Vesna Pusić jedna je od osnivača projekta čija je zadaća bila promicati kulturu demokracije, Erasmus Glidea, te časopisa Erasmus, za koji je i pisala.
U politiku je ušla unutar stranke HNS-a. Osim što je 2000. godine postala predsjednica te stranke, s njom je iste godine postala saborska zastupnica. 2003. godine izabrana je za potpredsjednicu Sabora. Postala je i predsjednica odbora koji je pratio pregovore Hrvatske i Europske unije oko pristupanja Hrvatske u EU, te je bila potpredsjednica Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke.
2011. godine, Vesna Pusić je postala ministrica vanjskih i europskih poslova, a za vrijeme njenog mandata Hrvatska je završila pregovore i pristupila Europskoj uniji kao njena 28. punopravna članica.
Vesna Pusić napisala je i objavila mnogo publicističkih djela, među kojima su i knjige “Demokracije i diktature”, “Vladaoci i upravljači” i “Industrijska demokracija i civilno društvo”, te preko 50 znanstvenih članaka.
Odgovori