Stjepan Tomaš

Stjepan Tomaš proslavljeni je hrvatski književnik. Rođen je 1947. godine u Novoj Bukovici, malom mjestu u Virovitičko – podravskoj županiji. Proslavio se pričama, romanima, ali i dramama i za djecu i za odrasle. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, a njegova su djela prevođena na mnoge svjetske jezike. Njegova najpoznatija djela za djecu su Mali ratni dnevnici i Dobar dan, tata. Od opusa za odrasle, izdvaja se Tko kuca, otvorit će mu se i Smrtna ura.

Obrazovanje

Nakon osnovne škole, završava gimnaziju u Našicama, a zatim na Filozofskom fakultetu upisuje smjerove jugoslavenski jezici i književnost i komparativna književnost u Zagrebu. 1970. diplomirao je oba smjera.

Privatni život

Djetinjstvo mu je ostalo u lijepom sjećanju jer je dane provodio igrajući nogomet na ulici, a ne, kao današnja djeca, pred ekranima igrajući igrice. Kao mali volio je čitati pa je čitao i one naslove koji su bili van obavezne lektire. Kaže kako ga nešto treba uznemiriti kako bi o tome napisao knjigu, a odluči li napisati povijesni roman, mora proći mnogo povijesne građe.

2006. godine našao se na meti mnogih roditelja zbog romana Mali ratni dnevnik koji su ga optužili za ksenofobiju i govor mržnje prema Srbima. Tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i športa, uvažio je ove pritužbe i uklonio knjigu s popisa za lektiru.

Posao

Prije nego se počeo baviti pisanjem, Tomaš je sedamdesetih godina prošlog stoljeća radio u Belom Manastiru kao profesor hrvatskog jezika u Srednjoškolskom centru. U to je vrijeme djelovao i kao urednik školskog lista Baranjski srednjoškolac. Ipak, ubrzo se okrenuo svojoj pravoj ljubavi – pisanju.

Za svog djelovanja, napisao je više desetaka romana, pripovjedaka i priča za djecu i odrasle, a iz dječjeg opusa najviše se izdvaja Dobar dan, tata, koja se nalazi na popisu lektira za osnovnu školu. To je realistična priča o dječaku koji ima 13 godina i o njegovim prvim ljubavima, prijateljstvima i školskim problemima. Kasnije se saznaje da je glavni lik posvojen te on provede neko vrijeme u traženju i istraživanju svog pravog podrijetla.

Roman koji je izazvao kontroverze svakako je Mali ratni dnevnik koji govori o djevojčici koja se našla u Domovinskom ratu i koja ne razumije posve što se oko nje događa. Često je okružuje smrt, i to ne samo vojnika, već i njenih vršnjaka i ljudi koje je poznavala. Osim ova dva romana, poznati su i Taninska četvrt, Zlatousti i Emigranti.

Petnaest je godina Stjepan Tomaš bio savjetnik z prosvjetu i kulturu u Stručnoj službi interesnih zajednica za usmjereno obrazovanje. Tri je godine radio kao prosvjetni inspektor, a jednu je bio i šef prosvjetne inspekcije. Nakon što je otišao s te pozicije, osam je godina bio zamjenik pročelnice Sekretarijata za društvene djelatnosti u Općinskoj upravi Osijek. Od 1994. godine radi u Odsjeku za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu u Uredu državne uprave Osječko – baranjske županije.

Već je 1975. postao član Društva hrvatskih književnika, a uz to je i dugogodišnji član Matice hrvatske i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2010. i njezin trajni član.

Najveća postignuća

Tomaš je dobitnik mnogih nagrada, od koji je prvu osvojio 1972. godine. Tad ga je Književna reč iz Beograda nagradila prvom nagradom za ciklus priča, a godinu dana kasnije za omladinski roman Građani u prvom koljenu. 1975. primio je nagradu oslobođenja Baranje, a 1990. nagradu oslobođenja Osijeka. 1987. godine osvojio je prestižnu nagradu Grigor Vitez za roman Dobar dan, tata.

1996. godine odlikovan je ordenom Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. 1999. i 2004. osvaja nagradu Josip i Ivan Kozarac, a 2001. nagradu Ksaver Šandor Đalski za Odnekud dolaze sanjari. 2004. u Osijeku je primio nagradu Osječko-baranjske županije.

Ušao je u Antologiju hrvatske kratke priče Miroslava Šicela te u izbor proznih i pjesničkih tekstova kao i dokumenata o stvaranju suverene države Hrvatske i o Domovinskom ratu 1990.-1992. Hrvatska lađa i u antologiju priča Večernjeg lista.

Njegova su djela prevođena na talijanski, njemački, slovački, slovenski, makedonski i mađarski jezik.

Autor: M.S.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*