Šime Strikoman je diplomirani televizijski i filmski snimatelj i likovni umjetnik – fotograf. Snimanjem fotografija se bavi još od studentskih dana. Snimio je nekoliko stotina milenijskih fotografija i izradio značajnu količinu turističkog promidžbenog materijala kao dizajner i fotograf.
Obrazovanje
Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu je diplomirao televizijsko i filmsko snimanje u klasi profesora Nikole Tanhofera.
Privatni život
Rođen je u Vodicama, 1957. godine. Kroz šalu kaže da je pravi Vodičanin jer je za razliku od drugih koji su u to vrijeme rođeni u bolnici u Šibeniku, on rođen na rivi, par metara od mora.
Fotografiranjem se počeo baviti od ljeta 1968. godine kada mu je otac kupio prvi fotoaparat. U jesen iste godine se upisao u foto grupu Engelsa Alfireva u Osnovnoj školi Vodice. Zahvaljujući Alfirevu i ozbiljnom radu u toj grupi, već u tim ranim vremenima se kod Šime javila ljubav za fotografiranjem i snimanjem.
Šimina velika podrška u radu je njegova supruga Edita koja ga prati na svim putovanjima i zadužena je za izradu milenijskih oblika prema kojima nastaju fotografije. Sve nekada zna biti jako zahtjevno, ali ona i suprug su tijekom godina zajedničkog rada postali pravni tandem i zajednički rješavanju sve probleme.
Posao
Strikoman je u više igranih filmova, serija i TV drama radio kao direktor fotografije, a neki od tih su film “Hildegard” iz 1982. godine, dječja serija i film “Kanjon opasnih igara” iz 1997. godine i dječja serija “Peta strana svijeta” iz 1998. godine.
Snimio je desetke putopisnih, dokumentarnih i namjenskih filmova, najveći dio za HRT, ali i za finske i švedske televizije. Namjenske filmove je producirao i režirao i za TLM Šibenik, Tvornicu aluminija Mostar, turističku zajednicu Šibensko-kninske županije i druge.
Posebno poglavlje njegova rada zauzimaju televizijska ostvarenja povezana s Domovinskim ratom. Bio je urednik i osnivač televizije TVVD koja je na području Šibenika djelovala u ratnim uvjetima i na kojoj je nastao snimak “Oba su pala”.
Još od studentskih dana je radio kao fotoreporter za Studentski list, Start i Polet. U osamdesetima je eksperimentirao s mogućnostima koje pružaju novi mediji, a iz tog razdoblja potječe serija fotografija Metamorfoze.
U vlastitoj nakladi je objavio 14 foto serijala koje je nazvao Terra Croatica i koji su napravljeni s ciljem predstavljanja prirodne i kulturne baštine Hrvatske. Mape tih fotografija se nalaze u Nacionalnoj knjižnici Hrvatske i Nacionalnoj biblioteci Francuske.
Režirao je i snimio nekoliko filmova u vlastitom izdanju, a to su “Kornatska kraljica mira”, “Klapa Skradin”, “Žensko veliko”, “Oganj sv. Roka” i “Betinski kalafati”. Od 1993. do 1997. godine je bio vanjski suradnik Hrvatske televizije u dokumentarnom programu.
Kada je 2000. godine okupio više od tisuću svojih sugrađana na glavnom trgu u Vodicama kako bi skupnom fotografijom obilježio ulazak u novi milenij, Strikoman nije ni slutio da će se iz te priče razviti njegov najpoznatiji projekt Milenijska fotografija. Projekt se razvijao u većini hrvatskih gradova i u Bosni i Hercegovini, a u okviru tog projekta Strikoman je do danas snimio oko 500 fotografija. Najavio je izradu knjige u kojoj će se sve te fotografije naći na jednom mjestu.
Neki od ljudi koji je Strikoman “postrojio” pred svojim fotoaparatom su vodičke žudije – čuvari Kristova groba, kupreški kosači u narodnim nošnjama, ispred ruševnog dvorca Eltz u Vukovaru je snimio ljude u obliku vukovarske golubice, u Splitu su mladi formirali oblik vrpce i upozoravali na opasnost od AIDS-a, a u Jastrebarskim vinogradima su formirali vinski vrč. Milenijska fotografija koja se najčešće objavljuje je ona snimljena s 40 metara visine, na kojoj su navijači formirali Hajdukov grb, a u pozadini se nalazi Poljud.
Iz projekta Milenijska fotografija nastao je Festival žudija, a u planu je i razvijanje Milenijskog festivala kojega je Strikoman zamislio tako da svaki grad koji ima povelju “Milenijski grad” sudjeluje na festivalu tako da predstavi svoju kulturnu, turističku, gastronomsku i poslovnu ponudu.
Najveća postignuća
Strikoman je za svoj rad nagrađen brojnim stručnim domaćim i inozemnim nagradama. U zemlji i inozemstvu je održao dvadesetak samostalnih izložbi, a među njima se može izdvojiti i sudjelovanje na skupnoj izložbi organiziranoj u Zagrebu, Šangaju i Londonu 2002. godine.
Još je kao mladi novinar i fotograf dobio niz nagrada u Studentskom listu, Startu i Poletu.
Autor: A.V.
Odgovori