Predrag Šustar hrvatski je političar rođen u Rijeci 11.3.1970. godine, a najpoznatiji je kao bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Tihomira Oreškovića.
Obrazovanje
Šustar je Osnovnu školu Rade Vranić-Petar završio 1984. godine u Kostreni i u Rijeci. U Rijeci je također završio i srednju školu, gimnaziju, nakon čega je otišao služiti vojni rok u Bosnu i Hercegovinu, točnije u Sarajevo. Od 1984. do 1988. godine Šustar se obrazovao u Centru za kadrove u obrazovanju i kulturi u Rijeci gdje je stekao zanimanje suradnika u kulturno-znanstvenim ustanovama.
Predrag Šustar dijete je liječničke obitelji. Naime, njegov otac cijeli je svoj život radio u Švicarskoj te je zbog toga Predrag htio studirati medicinu. Iako je ne samo položio, već i bio prvi na prijemnom ispitu na studiju medicine u Zagrebu, Predrag se ipak odlučio za molekularnu biologiju.
1989. godine upisao je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu na kojemu je diplomirao 27.4.1994. godine na Biološkom odjelu usmjerenja molekularna biologija te stekao stručni naziv diplomiranog inženjera bioloških znanosti. Nakon toga 1994. godine odlazi u inozemstvo na studij filozofije, točnije u Italiju i to prvo na Universita’ degli Studi di Pisa, a zatim je promijenio studij i studirao na Universita’ degli Studi di Padova.
2.12.1999. godine diplomirao je filozofiju na Sveučilištu u Padovi na kojemu je pohvaljen i nagrađen od svih članova ispitnog odbora.
14.1.2000. godine upisao je poslijediplomski doktorski studij Sveučilišta u Padovi, također iz područja filozofije, ali je dio svog doktorskog studija, od 2.9. do 15.12.2001. godine proveo na Sveučilištu Columbia u New Yorku budući da je dobio “Fulbrightovu stipendiju”. Doktorirao je 13.2.2003. godine u Padovi na Odsjeku za filozofiju.
Privatni život
Predrag je u braku s Irom Rechner Šustar, diplomiranom inženjerkom arhitekture. S njom ima dvoje djece, Evu Šustar rođenu 2001. godine i Taru Šustar, rođenu 2004. godine.
Posao
Nakon što je doktorirao, Šustar je postao stalni zaposlenik Filozofskog fakulteta riječkog Sveučilišta. Naime, 15. 112.2003. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje te na radno mjesto docenta na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i to na kolegijima “Povijest filozofije” i “Filozofija znanosti”.
2004. godine bio je glavni organizator Drugog filozofskog susreta Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Rijeci i Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Padovi, a tema je bila “Kant Revisited”.
2005. godine, točnije 7. i 8.4. bio je na 7. Međunarodnom filozofskom skupu predsjednik Organizacijskog odbora, a naziv je skupa bio “Biological Knowledge and Philosophy: European Perspectives “. 2006. godine dobio je “Fulbright Visiting Scholar” stipendiju vlade SAD-a za svoj istraživački boravak na studiju filozofije u New Yorku. Naime, Šustar je tamo radio istraživački projekt pod nazivom “Science and Human World View: Kant’s Teleology Account” na kojemu mu je mentor bio prof. dr. Philip Kircher.
26.10.2007. godine Šustar je imenovan pročelnikom Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci za razdoblje od 2007. do 2009. godine. Od 2005. do 2007. godine Šustar je bio partner na projektu “Cognitive Science, Knowledge Studies, and Knowledge Technologies” na austrijskom sveučilištu University of Vienna.
2008. godine imenovan je za period od 2008. do 2010. godine prodekanom za opće poslove, također na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Iduće je godine 18. veljače Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Šustar izabran u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednog profesora znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofije i grana filozofija znanosti. Na istom je fakultetu Šustar obnašao dužnost dekana Filozofskog fakulteta za razbolje od 2009. do 2012. godine, a izabran je 8.12.2009. godine.
26.10.2011. godine Šustar je bio suorganizator susreta “Incorporating the Diaspora in Contemporary Croatian Studies” u SAD-u, točnije u New Yorku, na Sveučilištu Columbia. U svibnju 2012. godine bio je glavni organizator međunarodne konferencije pod nazivom “Naturalism, Mind and Value” u Rijeci. 1.10.2012. godine ponovo je izabran te time i potvrđen za novog dekana Filozofskog fakulteta u Rijeci za razdoblje od 2012. pa sve do 2015. godine. Šustar je bio i gostujući predavač na doktorskim programima Odsjeka za biologiju i Odsjeka za filozofiju na Sveučilištu u Padovi od 1.3. do 30.9.2016. godine.
Bio je voditelj projekta obnove monumentalne palače Moise koja datira iz 16. stoljeća, a cijeli se projekt odvijao u Cresu čemu je prethodila priprema dokumentacije s početkom 2009. godine.
Svoju je političku karijeru Šustar započeo 2013. godine. Tada se kao član laburista, na lokalnim izborima, kandidirao za gradonačelnika Rijeke. Nakon izbora iste godine promijenio je političko opredjeljenje te je prešao u Hrvatsku demokratsku zajednicu koja mu je više odgovarala budući da se deklarirao katolikom, tradicionalistom te demokršćaninom.
Veliki je uspjeh doživio 22.1.2016. godine kada je izabran za ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske u vladi Tihomira Oreškovića. Tu je dužnost prestao obnašati 19.10. iste godine kada ga je naslijedio Pavo Barišić.
Šustar je poznat po ignoriranju kurikularne reforme u hrvatskom školstvu, iako je i sam tvrdio kako je neophodna. Naime, spriječio je proširivanje stručne radne skupine koja je trebala pripremiti spomenutu reformu i upravo jer se u cijelu priču previše umiješala politika dogodilo se razilaženje, odnosno podnošenje ostavki svih članova radne skupine. To je rezultiralo prosvjedima diljem Hrvatske u koje su se posebno učlanili hrvatski studenti koji su svjesni nedostataka hrvatskog obrazovnog sustava.
Šustar je autor knjige “Il problema delle leggi biologiche: una soluzione di tipo kantiano” izdane u Padovi 2005. godine, kao i brojnih znanstvenih članaka kao i prikaza knjiga.
Član je Hrvatskog filološkog društva, ali i Hrvatskog društva za analitičku filozofiju u kojemu je obnašao dužnost tajnika u razdoblju od 2002. do 2005. godine. Isto tako, član je i brojnih inozemnih društava poput HOPOS-a (“The International Society for the History of Philosophy of Science”), PSA (“Philosophy of Science Association”), APA (“The American Philosophical Association”), ISHPSSB-a (“International Society for the History, Philosophy and Social Studies of Biology”) i EPSA (“The European Philosophy of Science Association”).
Od 2005. do 2009. godine bio je izvršni urednik časopisa”Croatian Journal of Philosophy”, u kojemu se objavljuju radovi napisani na engleskom jeziku iz područja analitičke filozofije.
Najveća postignuća
S još četiri kolega, Šustar je dobitnik Godišnje nagrade Primorsko-goranske županije 2012. godine za osnivanje Odsjeka za talijanistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci kao i za izradu studijskih programa.
Što se političkog angažmana tiče, daleko najveći Šustarov uspjeh je to što je 2016. godine naslijedio Vedrana Mornara te postao ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
Autor: S.I.
Odgovori