Milan Sijerković je poznati hrvatski meteorolog, prognostičar i publicist. Kod hrvatske javnosti je stekao popularnost kao simpatično, druželjubivo i omiljeno lice TV ekrana nagovještavajući vremensku prognozu i stalno se trudeći da njegovi izvještaji uvijek budu gledateljima zanimljivi. Prvu vremensku prognozu gledateljima je predstavio 1968. godine i od tada postao najdugovječniji meteorolog na televiziji.
Obrazovanje
Kao stipendist Crne Gore, studirao je geofiziku s meteorologijom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na kojem je diplomirao 1961. godine. Na istom fakultetu je 1977. magistrirao i stekao znanstveni stupanj magistra fizikalnih znanosti.
Privatni život
Milan Sijerković rođen je u Baošiću, u Boki Kotorskoj 5.11.1935. godine. Potječe iz ribarske obitelji. Kao dijete jako je zavolio more i sve što je povezano s njime. Svoje djetinjstvo ne pamti kao sretno jer se tada u poratnim godinama prilično oskudno živjelo, ali ga zato vežu lijepe uspomene u druženju s vršnjacima uz more. U Boki više nema bliske rodbine niti staru obiteljsku kuću jer ju je razrušio potres.
Prilikom ribarenja i ovisnosti ribolova o vremenu, kao mladić uvijek je želio znati više nego što znaju obični ljudi. U to vrijeme susretao se s ljudima koji su voljeli mudrovati o vremenu i koji su znali proricati vrijeme.
U vojsci je upoznao jednog Zagrepčanina koji mu je 1956. u Zagrebu pomogao pronaći stan i Milan je došao na studij.
Nakon završetka studija odlazi u Titograd, a 1963. ponovo se vraća u Zagreb gdje živi i radi kao meteorolog cijelo vrijeme.
U Zagrebu se oženio i postao imoćanski zet te u braku dobio dvoje djece, kći Vanju koja je krenula očevim stopama i postala meteorologinja i sina Davora, inženjera strojarstva, koji je prije rata otišao i s obitelji živi u SAD-u. Milan Sijerković ima strah od letenja avionom, pa je u posjetu sinu u SAD-u otišao samo jednom u svom životu. Ima dvoje unuka, Karla i Filipa.
Većinu života je bio strastveni pušač, ali je prestao na savjet doktora nakon što je 2001. godine doživio blaži srčani udar. Voli umjereno popiti malu travaricu u društvu svoje supruge nakon obroka.
Aktivno se bavi gljivarenjem i član je gljivarskog društva Kamilo Blagajić. Kada ide sa suprugom u branje gljiva nosi kišnu kabanicu. Pripadnik je i planinarskog društva INA-OKI. Ne zna kuhati, ali zato rado pere posuđe nakon ručka i bavi se vrtlarenjem u svom vrtu. Kao pravi gljivar voli toplo i kišno vrijeme tvrdeći da nema tog vremena u kojem se ne može pronaći nešto lijepo.
Preminuo je 8.12.2018. godine u Zagrebu.
Posao
Nakon što je diplomirao u Zagrebu, Milan Sijerković je dvije godine radio u Titogradu.
Nakon povratka u Zagreb, na PMF-u je u zvanju predavača predavao praktičnu prognozu vremena. Godinama je pisao za novine i naučio se sažeto izražavati što je bitno zbog ograničene minutaže prognoze na TV-u, a bio je i u uredništvu časopisa “Priroda”.
U to vrijeme pružila mu se prilika koju je ugrabio i došao je raditi u Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u Zagrebu 1963. godine. Od tada pa sve do svoga umirovljenja 2000. godine, u svom poslu prognoziranja vremena je jako angažiran i uspješno više od 50 godina prognozira i informira gledatelje, kakvo će biti, odnosno hoće li biti vedro ili oblačno, vrijeme.
Na samom početku svoje karijere na HTV-u 1968. godine kada je TV počela pokazivati zanimanje za meteorologiju, radio je u timu ondašnjih prvih TV meteorologa, pokojnog Tomislava Vučetića, koji je bio voditelj te ekipe i Milanov dugogodišnji prijatelj, i kolege Ive Rupnika. Sijerković je radio s TV meteorolozima sve do svoje mirovine, a i kasnije se povremeno pojavljuje u znanstvenim emisijama. Bio je učitelj današnjim mlađim meteorolozima koji su kod njega “ispekli zanat” i uspješno nastavili njegov osebujan rad.
Po odlasku u mirovinu, na poziv Ive Gačić koja je na NOVA TV uređivala informativni program, odazvao se i radi honorarno kao TV meteorolog. Stalno je prisutan i aktivan u mnogim radijskim i televizijskim javljanjima i gostovanjima, a kao kolumnist piše za hrvatske portale.
U svojoj dugogodišnjoj karijeri o prognoziranju vremena neumorno piše cijeli život. Napisao je stotinjak znanstvenih i stručnih meteoroloških radova, slikovnice za djecu kako bi i najmlađi zavoljeli meteorologiju i dvadesetak znanstveno popularnih knjiga o vremenu i podneblju različitih područja u Hrvatskoj za što je provodio istraživanja da bi došao do potrebnih podataka o mjerenjima.
Najmlađa publika preko naslova “Čudesan svijet oblaka”, “Mala meteorološka početnica”, “Čarolije snježne pahulje” i “Priče iz meteorološke škrinje” upoznaje se na edukativan i zabavan način s osnovama meteorologije.
Znanstveno popularne knjige koje je napisao su: “Hrvatski vremenari” (1993.) “Bura goropadnica” (2003.), “Vrijeme i klima gora i planina” (2003.), “Koprivnica-uzbudljiva vremenska pozornica” (2006.), “Klima s okusom vina-meteorološko vrijeme i klima Požege” (2006.), “Senj-sunce grije, bura vije” (2007), “Istarska meteorološka škrinjica” (2008.), “Karlovac-vrijeme živahno, podneblje dražesno” (2009.), “Slavonski meteorološki bećarac-crtice o meteorologiji Slavonskog Broda” (2009.), “Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine” (2011.), “Jadranski arhipelag-akvatorij Split” (2012.), “Turopoljska meteorološka razglednica” (2012.), “Kutjevačko vinorodno podneblje-vrijeme i klima zlatne doline” (2014.), “”Vrijeme nemirno, klima rasklimana-meteorološke pripovijesti” (2014.) i “Novaljski štajuni-vjetrovi, bonace i ragani” (2017.).
Valja naglasiti da su svi naslovi Sijerkovićevih knjiga u stihu dani knjigama na njegov vlastiti prijedlog izdavačima kako bi zaintrigirale i privukle čitatelje. Sve knjige su namijenjene i pisane za širu publiku.
Milan Sijerković kao meteorolog neizmjerno voli i pučku meteorologiju čije pučke vremenske izraze redovito rado koristi u svojim TV vremenskim izvješćima. Napisao je i knjige koje je posvetio upravo pučkoj meteorologiji: “Pučko vremenoslovlje” (1996.) i “Kad laste nisko lete” (2008.). Također, i za svaku svoju knjigu potrudio se prikupiti pučke izreke koje se odnose na područja i mjesta o kojima je dosad pisao.
Najveća postignuća
Milan Sijerković je 1991. za svoj doprinos popularizaciji znanosti dobio državnu nagradu “Fran Tućan” za popularizaciju znanosti u RH.
Hrvatsko meteorološko društvo mu je 2016. dodijelilo priznanje za nesebičan rad u meteorologiji i klimatologiji, te popularizacije struke.
Autor: D.G.
Odgovori