Matija Gubec, pravog imena Ambroz, u narodu je najpoznatiji kao vođa hrvatsko-slovenske seljačke bune 1573. godine. Rodom iz Hižakovca kraj Stubičkih Toplica, život je okončao na spomenutom povijesnom događaju, nakon što je mučen i raščetvoren. Smatra se i fiktivnom ličnošću, a spominje se i obilježava kroz razna književna, dramska i umjetnička djela. Kroz različite političke i društvene prilike spominje se kao politički simbol u različitim ideologijama, pokretima i interesima koji se žele približiti običnom “malom” čovjeku. Smatra se najvećim narodnim hrvatskim junakom.
Obrazovanje
Matija Gubec je bio neškolovani seljak, izuzetnih sposobnosti kvalitetnog vođe. Njegova srčanost, iskreni i plemeniti motivi, organizacijske i taktičke vještine, i dan danas izazivaju poštovanje i inspiriraju različite ljude.
Privatni život
Ambroz Gubec, rođen je 1548. godine u selu Hižakovci u Hrvatskom zagorju. Ime Matija prvi puta spominje mađarski povjesničar Istvánffy, povezujući ga s narodnom legendom o dobrome kralju Matiji. Ostao je zapamćen kao odličan organizator i vođa. Pogubljen je u Zagrebu, 15. veljače 1573. godine nakon poraza svoje vojske seljaka, kraj Stubičkih Toplica.
Posao
Gubec je bio inkvilin na stubičkome vlastelinstvu Franje Tahija, odnosno kmet bez svoje vlastite zemlje. U povijesti je ostao zapamćen, kao jedan od glavnih osnivača tajnog seljačkog saveza u Stubici u Hrvatskom zagorju.
Nakon što se vlast oglušila na poziv u pomoć seljacima koji zbog povećanja rente i terora Franje Tahija nisu mogli normalno i mirno živjeti, rađa se ideja za pokretanjem seljačke bune. Tijekom same bune 1573. godine, bio je zapovjednik seljačke vojske, zbog čega je vjerojatno i proglašen seljačkim kraljem. U narodu mu je dodijeljena titula “beg”.
Buna je započela u noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine napadom na dvorac Cesargrad na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu u današnjem Klanjcu. Šezdesetak hrvatskih i slovenskih vlastelinstava podijeljeno je na vodstvo Matije Gupca, Ivana Pasanca i Ilije Gregurića. Bune u Sloveniji i na području između Save i Kupe brzo su ugašene.
Gubec je osvojio utvrđenu kuriju Šabac kraj Krapine. Upravo je otpor koji je pružala manjina slabo naoružanih Gupčevih seljaka bio je toliko jak da su feudalci bili primorani zatražiti pomoć. Ban Drašković okupio je vojsku u Zagrebu kako bi ugušio ustanak u Zagorju.
Poraženi su u konačnoj bitci kraj Stubičkih Toplica 9. veljače iste godine. Nakon toga u Zagrebu na Trgu svetog Marka Matiju su okrunili užarenom krunom pred očima naroda, mučili ga i naposljetku raščetvorili.
Najveća postignuća
Gupčev najveći uspjeh je zasigurno vođenje prve pobune običnog potlačenog puka protiv vlastelinstva. Svojim junaštvom i željom za pravdu, impresionira i danas brojne političare, umjetnike, ali i svakog od nas ponaosob. Koliko ga poštuju ljudi iz različitih miljea svjedoči i to da je tzv. Gupčeva lipa, višestoljetno stablo u Gornjoj Stubici, postala zaštićeni spomenik kulture jer je prema narodnoj predaji Gubec kraj nje okupljao svoje sljedbenike.
Gubec je poslužio kao inspiracija brojnim umjetnicima, kako kroz književnost (roman Seljačka buna A. Šenoe, drama Matija Gubec M. Bogovića), glazbu (opera Matija Gubec I. Lhotke Kalinskog, prva hrvatska rock opera Gubec-beg I. Krajač, K. Metikoš i M. Prohaska), slikarstvo (slike O. Ivekovića i F. Quiqereza), kiparstvo (spomenik u Gornjoj Stubici A. Augustinčića) i film (Seljačka buna 1573. V. Mimice).
Također njegovo ime nose brojna kulturno-umjetnička društva. Zanimljivo je da je prema istraživanju dr. Slavena Letice najveći broj hrvatskih ulica nazvano upravo po Matiji Gupcu.
Još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije izdana je poštanska marka s njegovim likom, dok je u ediciji “Hrvatska povijest u stripu”, Večernjeg lista, glavni junak prvog stripa bio upravo Gubec.
Važno je istaknuti i dvodnevnu manifestaciju “Seljačka buna” koja se od 2008. godine održava u Donjoj Stubici u organizaciji Družbe vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice.
Svi ovi spomeni Gupčeva lika i djela, jasan su dokaz koliko je cijenjen u narodu i kako nakon toliko vremena uspijeva nadahnjivati različite ljude, različitih vremena, stilova života i uvjerenja.
Autor: M.Z.
Odgovori