Luko Paljetak eminentni je hrvatski književnik i akademik. Rođen je u Dubrovniku 19.8.1943. godine. Kroz godine se nametnuo kao jedan od najvažnijih i najsvestranijih hrvatskih književnika svih vremena, a piše pjesme, drame, prozu, eseje, uređuje antologije te se bavi i prevođenjem. Mnoge su njegove pjesme uglazbljene te danas čine nezaobilazno blago hrvatske kulture. Paljetak je dobitnik nemalog broja nagrada, a to ni ne čudi s obzirom na to da već desetljećima iznova očarava hrvatsku publiku.
Obrazovanje
U rodnom je Dubrovniku završio osnovnu i srednju školu, a zatim se preselio u Zadar kako bi studirao hrvatski i engleski jezik na Filozofskom fakultetu. Već je tada bio zapažen kao izniman talent za jezik pa je radio kao asistent.
1992. godine, doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu Književno djelo Ante Cettinea. Osim studiranja na Filozofskom fakultetu, završio je Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju u Dubrovniku.
Privatni život
Paljetak se rodio u dijelu Dubrovnika koji se zove Prijeko te je tamo proveo vrijeme do Domovinskog rata.
Odrastao je u tom mirnom kvartu s ocem Nikom i majkom Marijom.
Nakon majčine smrti, preselio se sa suprugom Anamarijom u stan u Gorici svetog Vlaha.
Luka ima sina Nikolu iz prvog braka.
Naglašava kako poeziju za djecu piše zapravo radi sebe. Prevođenje smatra svojevrsnim ulaskom u književnu radionicu, a također se bavi i filologijom koja mu je iznimno draga i kojoj se posveti kad god može.
Posao
Od književnih djela za odrasle ističu se Nečastivi iz ruže, Tri farse, Slike s izložbe, Nevenka Arbanas, Pojmovnik Malog čovjeka, Skroviti vrt, Crna kronika, Grenlandski leptiri i Nevidljiva zastava.
Istaknuo se i kao pisac dječje lirike, a jedno od najvažnijih djela zasigurno je Miševi i mačke naglavačke, zbirka humorističnih i šaljivih pjesma koje, bez obzira na svoju komičnost, sadrže i snažne pouke za mlade. Od ostalih knjiga za djecu napisao je Slastičar orangutan, Ledomat tata, Roda u drugom stanju, Priče iz male sobe, Lavice na kavici i Duhovi sa Strahurna.
Njegovu liriku krasi spajanje nespojivog i dodirivanje suprotnosti. Pisao je i brojne igrokaze koji su uprizoreni te rado gledani od djece svih uzrasta.
Od napisanih drama, u antologiju je ušao dramski komad Poslije Hamleta. Ono što odlikuje ovo djelo je intertekstualnost i citati iz klasičnih književnih djela.
1968. postaje član Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Od 1969. do 1973. bio je dramaturg i redatelj u Zadru u Kazalištu lutaka, a od 1973. pet je godina bio asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost i Katedri za svjetsku književnost. Tada je i uređivao časopis Zadarska revija. 1975. postaje djelatan u Hrvatskom PEN-u i Hrvatskom centru UNIMA. 1977. učlanjuje se u Društvo hrvatskih književnih prevodilaca.
1978. godine vraća se u rodni grad te tamo nastavlja raditi. 1992. primljen je u organizaciju Dramskih umjetnika Hrvatske. 1994. postaje član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a tri godine nakon toga redoviti član. 1995. Društvo slovenskih spisateljev odaje mu iznimnu čast te ga proziva svojim počasnim članom.
2004. učlanjuje se i u Hrvatsko društvo pisaca, a 2006. u Društvo hrvatskih pisaca Herceg-Bosne. Od 2011. član je Akademije ruske književnosti.
Postao je glavni urednik časopisa Dubrovnik koji izlazi pod okriljem Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.
Bavi se i prevođenjem pisane riječi te se afirmirao kao vrsni prevoditelj s engleskog, slovenskog i francuskog jezika. Prevodio je velike svjetske klasike poput Williama Shakespearea, Oscara Wildea, Lorda Byrona i Franca Prešerna. Sa Zlatkom Tomičićem preveo je zbirku pjesama makedonskog pjesnika Miladinova.
Sastavio je antologije Panorama novije kanadske poezije 1972., Moreplovi: hrvatska poezija o moru, pomorcima i brodovima 1990., Krugovi koji se šire: izbor iz svjetske lirike 19. i 20. stoljeća 1997. i Pjesništvo engleskog romantizma 1998. godine.
Najveća postignuća
Luko Paljetak je za svoje književno stvaralaštvo osvojio velik broj prestižnih nagrada, od kojih se ističu Nagrada fonda A.B.Šimić za zbirku Nečastivi iz ruže, Povelja Društva prijatelja dubrovačke starine, Godišnja nagrada Vladimir Nazor za zbirku Životinje iz Brehma i druge pjesme, Zlatna značka i diploma Društva Naša djeca, Goranov vijenac, Odličje Danica hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo, Nagrada Kiklop za slikovnicu Mali veliki svijet i nagrada Josip Sever za zbirku pjesama Nevidljiva zastava.
Za svoj prevodilački grad Društvo slovenskih pisateljev za prijevod nagradilo ga je Župančićevom listinom za prijevod cjelokupnog Prešernova pjesničkog opusa. Za isti je pothvat nagrađen i Ordenom Republike s brončanim vijencem. Za prijevod Canterburyjskih priča uručena mu je Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska neka je djela Luke Paljetka prevela na poljski i uvrstila u svoju antologiju Zywe zradla.
Luko Paljetak jedno je od najvećih imena cjelokupne hrvatske književnosti te je svojom poezijom, prozom i drama za djecu i odrasle, ali i prevoditeljskim i uredničkim radom zauvijek zadužio i promijenio tok naše literature.
Autor: M.S.
Komentiraj