Juraj Dalmatinac je hrvatski i talijanski graditelj i kipar. Rodio se u Zadru početkom 15. stoljeća, a umro je u Šibeniku između 1473 i 1475. godine. Imao je još neka imena po kojima je ostao poznat u povijesti, a to su na latinskom jeziku Georgius Mathaei Dalmaticus ili Giorgio Orsini te u nekoj međunarodnoj literaturi kao Giorgio da Sebenico.
Obrazovanje
O njegovom privatnom životu, mladosti te školovanju ne zna se puno. Ne zna se ni postoje li i gdje su njegovi prvi radovi.
Privatni život
Također, njegovo obiteljsko ime nije poznato. Prema navodima neke strane literature, prezime Orosini koje se veže uz njega, uzeo je njegov sin.
Do 1441. godine živio je u Italiji, u Veneciji, kada je stigao u Šibenik. U Veneciji je imao i kuću. U to vrijeme već se istaknuo kao umjetnik pa se pretpostavlja da se na njega odnose glasine Filaretea i Vasarija koji spominju kipara koji je učinio mnogo za Veneciju. Njegovi radovi koje je izradio za vrijeme boravka u Veneciji nisu dokumentirani.
Posao
S obzirom na njegov stil rada, zaključak je da je radio u radionici kod kipara Bartolomea Bona i Giovannija. Smatra se da je surađivao s njima kod izrade ukrasa i kipova na Porta della Carta, a njegov samostalni rad je reljef Sv. Marka na portalu Scuole di San Marco.Detalji s Duždeve palače jako su slični nekim njegovim kasnijim ostvarenjima sa šibenske katedrale.
U Mletcima je stil kićene gotike bio na vrhuncu, a usvojio ga je i on. Ipak, s obzirom na njegove prve radove koje je izradio u domovini, vidi se da je prihvatio i novi stil, toskansku renesansu.
Sinteza renesanse i gotike prisutna je kroz cijelo Jurjevo djelo, a on je prvi i najznačajniji predstavnik mješavine gotičko-renesansnog stila, a taj stil obilježio je regionalnu umjetnost Dalmacije u drugoj polovici 15. i u 16. stoljeću.
Juraj je u to vrijeme, od 1441. do 1473. godine u Dalmaciji radio kao kipar i kao graditelj.
U Šibenik je bio pozvan kako bi nastavio gradnju katedrale koja je započeta 1431. godine. Katedrala je bila građena stilu venecijanske gotike. Prije nego je stigao bili su izgrađeni samo bočni zidovi, dva portala te dio pročelja, a s izgradnjom kapela definirao se novi izgled u stilu bočnih brodova. Bio je zaslužan za monumentalan oblik pri izgradnji istočnog dijela crkve. Apside je počeo zidati 1443. godine što je zabilježeno na natpisu uz sjevernu apsidu. Na tom mjestu nalazi se potpis majstora: “hoc opus cuvarum fecit magister Georgius Mathaei Dalmaticus”. Na fizu uz apside isklesao je čak sedamdeset i jednu glavu i galeriju portreta. Unutar katedrale izgradio je svetište sa šest stepenica te je podigao četiri stupa na kojima se kasnije podigla kupola. Njegova djela su i kipovi apostola Pavla i Petra koji se nalaze na sjevernom portalu te kip biskupa Šižgorića. Krstionica je sagrađena 1443. godine. U tom prostoru nalazi se kupola s devet kamenih ploča, a sve je ispunjeno bogatim ukrasnima u stilu gotike i renesanse. Iznad nosećih pilastara postavljeni su likovi proroka, a između njih anđeli u plitkom reljefu.
Uz rad na katedrali, počeo je raditi i na drugim poslovima u talijanskim i dalmatinskim gradovima. Katedralu je na kraju ostavio nedovršenu.
1444. godine u Zadru je uređivao svetište u franjevačkoj crkvi, a od toga su ostale sagrađene samo svoje konzole.
1450. godine radio je na rekonstrukciji biskupske palače, a od 1446. do 1448. godine gradio je kapelu sv. Arnira koja se nalazila u sklopu crkve sv. Eufemije u samostanu benediktinki. U kapeli je postavio oltar odnosno grobnicu, a na njoj je isklesao lik biskupa Arnira te prikaz njegova kamenovanja.
1448. godine prihvatio je rad za splitsku crkvu u kojoj je izradio kapelicu i oltar Sv. Staša. Tim svojim radom nadmašio je svog prethodnika koji je radio za crkvu prije njega, Bonina da Milana. Izradio je predivne ukrase i realistične skulpture. Kapelu je ukrasio kasnogotičkim lišćem, a prvi vrhu zabata nalaze se kipovi Navještenja i anđela. Na gornjem oltaru leži Sv. Staš dok se s prednje strane nalazi reljef četiri crkvena oca te prizor Bičevanja Krista koji je i njegovo najbolje ostvarenje.
U Splitu je postao poznat kao jedan od najboljih graditelja gospodskih palača. Sa svojim suradnicima je sagradio palaču obitelji Papalić s ukrašenim portalom, dvoranom i ložom. Pored Zlatnih vrata pregradio je romaničku palaču, a njegov stil se vidi i na portalu na Dosudu te portalu Cipci te na Maloj Papalićevoj palači.
1443. godine sudjelovao je u izgradnji novog naselja u Pagu. Tamo je radio 1449, 1451. te 1457. godine kada je sa suradnicima ugovorio izradu utvrda i zidina.
1465. godine s biskupom Palčićem sklopio je ugovor o izgradnji biskupske palače. Radove koje je započeo na pročelju župne crkve ugovorio je 1466. godine, a povjerio ih je svojim suradnicima.
Od 1464. do 1466. godine bio je u službi Dubrovačke Republike. Radio je na gradnji utvrda, a po njegovoj zamisli izgrađena je i kula Sv. Katarine te je dovršena Minčeta na kojoj je prije njega radio Michelozzi. Tada je nastao i njegov kip Sv. Vlaha u Dubrovniku koji je bio njegov jedini skulptorski rad u tome gradu. Spomenuti kip nalazi se u Sorkočevićevu ljetnikovcu.
Bio je dosta zaposlen u Italiji. 1454. godine vozio je kamen u Rimini s Brača, a njegovo ime spominjalo se i u Ravenni te 1466. godine u Urbinu. Pred kraj svog života radio je u Markama na crkvi Santa Maria u Citta Nuova. O spomenutim radovima se ništa pobliže ne zna. U Anconi je radio najviše, a od toga su sačuvana samo tri njegova djela.
1451. godine ugovorio je izradu Lože trgovaca na kojoj je radio do 1458. godine. Uz rad na Loži trgovaca radio je i portal crkve San Francesco delle Scale. Također, radio je ukras portala za crkvu augustinaca koji je bio naručen 1460. godine i Juraj ga nije uspio dovršiti. To su učinili talijanski majstori.
Najveća postignuća
Bio je zaslužan za izgradnju velikog broja katedrala, oltara, portala i palača. Ovaj daroviti umjetnik zauzeo je ravnopravno mjesto među najvećim renesansnim kiparima Europe u 15. stoljeću.
Odgovori