Eugen Kumičić

Eugen Kumičić hrvatski je književnik i političar, kojeg su zbog smjera njegovog političkog djelovanja nazivali nasljednikom Ante Starčevića. Bio je veliki govornik i izraziti protivnik madžaronske politike, što se nije očitovalo samo u njegovoj političkoj borbi, već i u njegovim književnim djelima. Kumičić je rođen 1850. godine u Brseču.

Obrazovanje

Osnovnu pučku školu Kumičić je završio u rodnom mjestu Brseču. Učio je privatno kod lokalnog župnika, koji je okupljao hrvatsku djecu te ih učio nekim osnovnim znanjima. Nakon osnovne škole Kumičić je pohađao srednju školu i to u Rijeci, Zadru i Kopru, a na kraju je maturirao u Rijeci 1890. godine. Nakon mature je u Pragu počeo studirati medicinu, ali je odustao od tog fakulteta i otišao u Beč na studij filozofije, zemljopisa i povijesti.

Privatni život

Kumičić je rođen 11.siječnja 11850. godine u malom istarskom mjestu Brseču. Otac mu je bio veleposjednik i trgovac koji je prije radio kao pomorac. Kumičić je imao devetero starije braće i sestara. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, morao je polagati završni ispit da bi mogao upisati gimnaziju. Ali Kumičić je od samih početaka bio izvrstan đak. Poseban talent pokazivao je u pisanju i čitanju. Nakon srednje škole i studija Kumičić je neko vrijeme radio u Dalmaciji, ali je već nakon godine dana otišao je u Pariz, pa u Veneciju i Beč. 1878. godine otišao je u Bosnu u vojsku.

Posao

Nakon završenih studija u Beču, Kumičić je radio kao suplent najprije u Zadarskoj, pa u Splitskoj gimnaziji. Kumičić se nakon nekoliko godina putovanja po Europi preselio u Zagreb gdje se zaposlio kao profesor u srednjoj školi. Predavao je francuski i talijanski jezik. Uskoro je napustio profesorski poziv kako bi se potpuno posvetio književnosti i politici. S nekoliko suradnika u Kraljevici je pokrenuo list “Primorac”, a istovremeno je bio urednik “Hrvatske vile” i lista “Hrvatska”. Kao pravaš ušao je Hrvatski sabor te odradio nekoliko mandata. Nakon što se pravaška stranka kojoj je pripadao raspala, sudjelovao je u osnivanju Čiste stranke prava i postao njen potpredsjednik.

U profesionalnom životu Kumičić je danas najpoznatiji kao književnik. U književnom svijetu prvi put se pojavio svojom novelom “Slučaj”, objavljenom 1879. godine u Slobodi. Njegova književnost, ali i politički nadzori bili su pod velikim utjecajem Augusta Šenoe. U svoja djela Kumičić je nametao svoje političke ideje,a najpoznatija djela su mu “Jelkin bosiljak”, “Začuđeni svatovi”, “Sirota”, “Gospođa Sabina” i mnoge druga djela.

Najveća postignuća

Iako je Kumičić danas najpoznatiji kao pisac, za života se istaknuo najprije svojim političkim radom. Bio je jedan od najpoznatijih Istrijana koji su za vrijeme talijanizacije Istre štitili hrvatski nacionalni duh. Bio je povjerenik Matice hrvatske za Istru i dužnosnik u Glavnom odboru u Zagrebu. Bio je i jedan od uhićenih nakon saborske rasprave 1885. godine, u kojoj je ban Khuen Hedervari dobio udarac u stražnjicu.

U listovima za koje je radio, Kumičić je tiskao svoje književne, ali i političke članke. Borio se protiv mađarizacije Hrvatske i talijanizacije Istre. U svojim književnim djelima opisivao je ljudske sudbine i živote upravo u sjeni političkih situacija koje su se tada zbivale.

Kumičić je svoje književno stvaralaštvo započeo kao romantičar. U ovom razdoblju svog stvaralaštva objavio je neka svoja danas najpoznatija djela: “Jelkin bosiljak”, “Začuđene svatove”, “Sirotu” i druge. Nakon toga Kumičić je u svoja djela unio jednu novu, svježu perspektivu. Napisao je esej “O romanu”, u kojem se osjeća jasan utjecaj Emila Zole i njegova naturalizma. Upravo tim člankom Kumičić je unio naturalistički stil pisanja u hrvatsku književnost i zato se smatra jednom od prvih hrvatskih naturalista. Djela koja je pisao u ovom razdoblju premještena su sa sela u grad i nazivaju se njegovim gradskim romanima. U njima više ne prevladava idila sela, niti romantičarski prikaz naivnog seljaka, već se fokus premješta na naturalistički opisan gradski život. Romani najznačajniji za ovo razdoblje su “Gospođa Sabina” te roman “Olga i Liza”. Uz navedene romane, Kumičić je pisao i povijesne romane, među kojima se ističe roman “Urota Zrinsko-Frankopanska” i “Kraljica Lepa”.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*