Dušan Vukotić je bio umjetnik, animator, scenarist, karikaturist i crtač čiji je animirani svijet bio bitno različit od dominantne komercijalne struje. 1962. godine je dobio Oscara, a unatoč svim postignućima devedesetih je godina zbog političkih okolnosti bio praktički izoliran. 25 godina je na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu predavao filmsku režiju. Podrijetlom je bio Crnogorac pa je tijekom devedesetih podupirao obnovu nezavisnosti Crne Gore.
Obrazovanje
Studirao je arhitekturu u Zagrebu.
Privatni život
Rođen je 7.2.1927. godine u Bileći. Zbog očevog posla cijela se obitelj preselila u Zagreb odakle je počeo i gdje je zaokružen njegov stvaralački rad i život.
Suprugu, glumicu Melitu Lili Andres Vukotić je upoznao u Zagreb filmu gdje je ona radila kao tajnica glavnog direktora. Ona je kasnije bila i njegova suradnica, na mašini je pisala njegove scenarije i lektorirala.
Dušan Vukotić umro je u Zagrebu, 8.7.1998. godine.
Posao
Još u vrijeme studentskih dana je djelovao kao karikaturist u satiričkom časopisu “Kerempuh”, a objavljivao je i u “Vjesniku”, “Ježu” i “Filmskoj kulturi”. Od 1951. godine u zagrebačkom “Duga filmu” počinje raditi i na crtanom filmu, a debitirao je crtanim filmom “Kako se rodio Kićo”. Od 1956. godine je djelovao u “Zagreb filmu”, poduzeću za proizvodnju dokumentarnih i kratkih filmova u kojem je osnovan Studio za crtani film gdje je Vukotić realizirao svoj prvi autorski projekt “Nestašni robot”.
Za života je bio i značajan kroničar Filmskog festivala u Puli na kojemu je 1956. godine u natjecateljskom dijelu premijerno prikazan njegov film “Nestašni robot”, a po završetku festivala je odnio glavnu nagradu. Vukotić je svojedobno o tom festivalu rekao da su mu Arena i njena spontana i iskrena, iako ponekad nepravedna publika, duboko privržena domaćem filmu ostali dragocjeni.
Na Svjetskom festivalu animiranog filma u Cannesu 1958. godine je prikazano sedam jugoslavenskih filmova, a tri su bila Vukotićeva – “Čarobni zvuci”, “Abrakadabra” i “Kauboj Jimmy”.
Njegov animirani film “Surogat” je nagrađen Oskarom za najbolji crtani film, a bio je to prvi put da je tu nagradu dobio neki film izvan SAD-a. Radi se o desetominutnom crtanom filmu za odrasle koji je nastao u Studiju za crtani film Zagreb filma, a scenarist je bio Rudolf Sremac. Priča prati trokutastog debeljka koji je stigao na plažu i sve što mu je potrebno za boravak na njoj, a uključujući i njegovu partnericu, on jednostavno napuše. Na kraju na isti lagani način pomoću kojega je došao do svega, sve jednako lako i nestane te i on sam sebe ispuše.
Osim Oskara, crtani film je dobio i mnoge druge nagrade na festivalima u Beogradu, Corku, Oberhausenu, San Franciscu i drugima, a u svijetu je poznat i prikazivan pod drugim nazivima na raznim jezicima – The Substitute, Der Ersatz, Cypporar, Surrogatto itd.
Vukotić je u razdoblju od 1957. do 1989. godine je imao stalnu kolumnu na predzadnjoj stranici časopisa “Filmska kultura”, u kojoj se na njegov karakterističan, izražajno ekspresivan, dramaturški ingeniozan i likovno dojmljiv način bavio filmom i kinematografijom u cjelini.
Bio je kompletan autor svih svojih filmova – režirao je, crtao, animirao i uglavnom sam pisao scenarije. U filmovima “Opera cordis”, “Mrlja na savjesti”, “Ars Gratia Artis”, “Skakavac” i drugima je eksperimentirao s korištenjem crtanog i igranog filma.
Pored animiranih, Vukotić je realizirao i niz dokumentarnih, televizijskih, informativnih, reklamnih i tri dugometražna filma, a to su “Gosti iz galaksije”, “Akcija stadion” i “Sedmi kontinent”. Filmovi “Surogat” i “Piccolo” ga potvrđuju kao svjetskog majstora, a svoj posljednji film je napravio 1993. godine – “Dobro došli na planet zemlju”. Poslije toga je započeo s pripremama za češko-hrvatsku animirano-igranu koprodukciju koju zbog smrti nije završio.
Najveća postignuća
Vukotić je bio svestrani umjetnik visokih stvaralačkih dometa i jedinstvenog opusa. A u svemu čime se bavio je težio savršenstvu. Za crtani film “Surogat” je 1962. godine dobio Oscara i pobijedio Walta Disneya, koji je također bio u konkurenciji.
S oko 150 nagrada i priznanja do danas je ostao jedan od najnagrađivanijih filmskih umjetnika s ovih prostora, a nitko prije ni poslije njega se ne može pohvaliti osvojenim Oskarom za animirani film.
Međunarodno udruženje crtanog filma je Vukotića 1987. godine nagradilo međunarodnom nagradom za životno djelo za izuzetan doprinos umjetnosti animacije.
Autor: A.V.
Odgovori