Đuro Njavro

Đuro Njavro je hrvatski ekonomist, pedagog i bivši političar. Napisao je nekoliko knjiga te znanstvenih i stručnih radova. Jedan je od suosnivača Zagrebačke škole ekonomije i managementa na kojoj radi kao predavač i dekan. Autor je dva zakona – Zakona o fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države i Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.

Obrazovanje

Osnovnu i srednju školu je završio u Zagrebu.

1981. godine je diplomirao na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Za uspjeh na studiju je dobio Rektorovu nagradu. Iste godine je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisao poslijediplomski znanstveni studij “Politika privrednog razvoja i metode makroekonomske analize”.

Magistrirao je 1985. godine, a na istom fakultetu je i doktorirao 1988. godine s temom “Ekonomski aspekti suvremenog razvoja informacijske tehnologije s analizom njezinog utjecaja na faktore privrednog razvoja”.

Bio je na stručnim usavršavanjima u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Privatni život

Rođen je 15.1.1957. godine u Metkoviću. Oženjen je i ima četiri sina. Njegova supruga Vesna je vlasnica nakladničke kuće, a jedan od njegovih sinova, Mate Njavro je krenuo očevim stopama. Doktorirao je kad mu je bilo 27 godina, a radi kao član uprave u investicijskom fondu Platinum Invest, predaje Poslovne financije u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i gostuje kao predavač u St. Gallenu.

Posao

Nakon stjecanja diplome je radio na poslovima privrednog novinarstva i vanjske trgovine, a od 1987. godine je vodio Informativno poslovni centar “Privrednog vjesnika”. 1988. godine postaje predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na predmetu Osnove ekonomije. Na tom mjestu ostaje do 2000. godine.

Osim nastavne djelatnosti, Njavro je obnašao i razne političke i društvene funkcije. Devedesetih se uključio u politički život. Od 1993. do 1995. godine je bio savjetnik za gospodarstvo hrvatskog predsjednika Tuđmana. Kasnije je izabran za HDZ-ovog saborskog zastupnika te je bio i predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, član Predsjedničkog vijeća za gospodarstvo i socijalnu politiku i član Nadzornog povjerenstva projekta državne riznice.

Od 1999. do 2000. godine je bio ravnatelj Ekonomskog instituta Zagreb. Osim teorijskog rada dao je i doprinos rješavanju ekonomskih, političkih i socijalnih problema u Hrvatskoj. Sudjelovao je u oblikovanju odgovarajuće proračunske politike te sustava državnih financija.

Prema Zakonu o dugoročnom financiranju stanogradnje uz potporu države iz 1997. godine, čiji je on autor, država je bila dužna osigurati jedan posto proračuna za povoljne stambene kredite mladima. Ti krediti su bili nazvani “Njavrinim kreditima”, uzelo ih je oko 2000 ljudi, a kasnije se odustalo od tog projekta.

2000. godine je na izborima ponovno izabran za saborskog zastupnika. Nakon toga je iz HDZ-a prešao u Demokratski centar, a kasnije je postao nezavisni zastupnik. Obnašao je funkciju potpredsjednika saborskog Odbora za financije i državni proračun.

U okviru Ekonomskog fakulteta u Zagrebu je osnovao i vodi Hrvatski centar za istraživanje ekonomskih transformacija. Suosnivač je Sabre Fondacije za Hrvatsku koja se bavi donacijom knjiga te Paneuropske Unije za Hrvatsku.

Godine 1989. je s ciljem da na hrvatskom jeziku objavi najbolje svjetske knjige za studente s područja businessa i ekonomije osnovao nakladničku kuću MATE. Glavni je urednik i prevoditelj u biblioteci Gospodarska misao. 1995. godine je počeo s iniciranjem osnivanja Zagrebačke škole ekonomije i managementa koja je s radom započela 2002. godine i on se od tada nalazi na poziciji dekana.

U medijima se 2010. godine o njemu pisalo kao jednom od bespravnih graditelja. U mjestu Barbat na otoku radu je sagradio vikendicu od oko 250 četvornih metara s bazenom i prijavio ih kao gospodarski objekt. Priznao je da je prijavio kao gospodarski objekt iz razloga jer se ništa drugo nije moglo s obzirom na to da zemljište nije u građevinskoj zoni. U početku je dobio rješenje prema kojem je morao srušiti nezakonito izgrađenu vilu, ali je kasnije ipak uspio legalizirati građevinu.

Što se njegovog političkog života tiče, sudjelovao je na izborima 2003. godine, ali nije ušao u Sabor. Sljedećih deset godina se povlači i prestaje se aktivno baviti politikom. Nakon izbora Tomislava Karamarka za predsjednika HDZ-a ponovno se vraća u politiku. Početkom 2013. godine je imenovan za koordinatora za izradu gospodarskog programa u HDZ-u. Zauzimao se za niže poreze kojima bi se pokrenulo poduzetništvo i obiteljska potrošnja te je smatrao da gospodarstvo treba pokrenuti investicijama, izvozom i akcijom privatnih poduzetnika koje bi država trebala aktivno podržavati.

Najveća postignuća

Đuro Njavro je sa svojim suradnicima od Zagrebačke škole za ekonomiju i management stvorio uglednu visokoškolsku ustanovu koja surađuje s 82 sveučilišta iz 42 zemlje i koja se od osnutka razvija po visokim standardima poslovnog obrazovanja.

Autor: A.V.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]

Komentiraj

*