Đuro Arnold

Đuro Arnold je jedan od najpoznatijih hrvatskih pedagoga. Bio je i utjecajan filozof, ali i pjesnik. Bio je i predsjednik Matice Hrvatske, a najviše je ostao poznat po tome što je, između ostalog, pokrenuo Odsjek pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rođen je u mjestu Ivanec, pored Varaždina 1853. godine, a umire u Zagrebu, 22.2.1941. godine.

Obrazovanje

Đuro Arnold je osnovnu školu polazio u Zagrebu. Gimnaziju je pohađao najprije u Varaždinu, a zatim u Zagrebu, gdje je 1873. godine i maturirao. Nakon toga je upisao Filozofski fakultet u Zagrebu. Studirao je filozofiju kao glavni predmet, a uz to i povijest i zemljopis.

1880. godine postao je prvi doktor filozofije Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga je išao na profesionalna usavršavanja na sveučilišta u Berlin, Pariz i Göttingen.

Privatni život

Đuro Arnold rođen je 24.3.1853. godine u malom mjestu Ivanec pored Varaždina. Njegov djed bio je Francuz oženjen Njemicom, koji je emigrirao u Bjelovar za vrijeme Francuske revolucije. Đurin otac bio je austrijski časnik, značajan po tome što se 1848. godine borio s banom Jelačićem protiv Mađara. Kasnije je radio kao poreznik. Oženio je Đurinu majku kada je imala samo 14 godina. Đuro je tako rođen kao devetnaesto dijete u obitelji s dvadesetčetvero djece.

Djetinjstvo je proveo u Krapini, a nakon toga se preselio u Zagreb, gdje je pohađao najprije osnovnu školu, a zatim i gimnaziju. Visoko obrazovanje stekao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a usavršavao se na brojnim europskim sveučilištima, s pauzom 1879. godine kada je mobiliziran u vojsku za vrijeme bosanske krize.

Kasnije je radio kao učitelj i profesor, svojim radom polako postajući jedan od znamenitih filozofa i pedagoga kod nas. Tada je započeo i rad kao književnik i urednik. Zbog svojeg ugleda postao je član Družbe Braće hrvatskog zmaja. Bio je zagovornih svjetovne filozofije i to jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj.

Preminuo je u Zagrebu, 22.2.1941. godine.

Posao

Đuro Arnold se zaposlio nakon što se vratio iz jednogodišnje dobrovoljne vojske 1879. godine. Radio je kao profesor u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji. Do 1889. godine istovremeno je bio i ravnatelj muške Učiteljske škole u Zagrebu. Iste godine postao je ravnatelj Kršćanske učiteljske škole.

1894. godine postao je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1896. promoviran je redovitog profesora. Predavao je teorijsku i praktičnu filozofiju i pedagogiju. Kratko je radio i kao urednik časopisa “Vienac”.

Od 1898. do 1899. i 1912. do 1913. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1899. do 1900. godine bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dugogodišnjeg rada u prosvjeti otišao je u mirovinu 1923. godine.

Najveća postignuća

Đuro Arnold je najpoznatiji po svom radu na području filozofije. Napisao je udžbenike iz psihologije i logike koji su se koristili u obrazovanju preko 30 godina. U pedagoškom radu nije imao značajnija djela, ali je zato 1896. godine osnovao Pedagogijski seminar za teorijsku i praktičnu naobrazbu srednjoškolskih nastavnika, koji se održavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Danas je to ostao Odsjek pedagogije na istom fakultetu.

Arnold je djelovao i kao pisac i pjesnik. Objavio je nekoliko knjiga pjesama, a mnogi tekstovi su mu objavljeni u antologijama i zbornicima. U književnosti je najpoznatiji po svojoj pjesmi “Domovina”. Iako njegov književni rad nije bio ni po čemu originalan, ipak su njegova djela bila značajna kao nastavak protorealizma. Zbog toga su bila i donekle cijenjena u vremenu kada su nastala.

Mnogo značajniji je bio kao profesor, učitelj i organizator školstva općenito. Njegove knjige odgojile su mnoge nastavnike i upravo po tome je i danas ostao najpoznatiji.

Uz sve to Arnold je bio dopisni član JAZU-a od 1891. godine, a kao redoviti član bio je primljen 1899. 1902. godine postao je predsjednik Matice hrvatske, a na toj dužnosti bio je sve do 1909. godine. 1892. je postao počasni član Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Bio je član Društva braće hrvatskog zmaja. 1924. godine imenovan je počasnim građaninom grada Krapine.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*