Dubravko Jelačić Bužimski hrvatski je književnik rođen 1948. godine u Zagrebu. Bužimski potiče iz loze Bana Josipa Jelačića. Svoju je književnu karijeru započeo već u srednjoj školi, a postao je autorom rado čitanih romana za djecu i za odrasle. Jedan je od osnivača glumačke skupine Histrion koja je nastala u Zagrebu osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Obrazovanje
Osnovnu školu pohađao je u Senju, a kasnije u Zagrebu gdje je i maturirao u gimnaziji. Nakon toga, upisao je Pravni fakultet u Zagrebu te je tamo diplomirao.
Privatni život
Svoje prezime koje pripada poznatoj plemićkoj obitelji Bužimski nosi s odgovornošću i ponosom, ali se zbog njega nikad nije ponašao ni bahato ni umišljeno. Pisanjem se počeo baviti zbog jednog poljskog pisca, a kao svoje književne uzore ističe Ivana Kušana, ruskog Antona Pavloviča Čehova i francuskog Alberta Camusa.
Inspirira se kroz razgovore s djecom ili u prirodi.
Kad je prvi put donio svoju knjigu u redakciju, izgledalo je kao da pršti od samopouzdanja, ali to je bio samo način da prekrije nesigurnost. Ipak, njegov prvi roman je, kao i svi ostali, bio dobro prihvaćen.
U školi nije baš volio lektiru, a ni ocjene iz hrvatskog nisu bile uvijek odlične i vrlo dobre.
Nikome ne dozvoljava da vidi sadržaj knjiga prije nego su one dovršene, a najveća podrška u njegovom poslu mu je supruga s kojom živi u rodnom Zagrebu.
Posao
Dubravka Jelačića Bužimskog zasigurno je najviše proslavila trilogija o dječaku Martinu u koju spadaju romani: Sportski život letećeg Martina, Balkanska mafija i Martin protiv CIA-e i KGB-a. Ove su knjige već godinama na popisu lektira, a istovremeno su ga svrstale i u omiljene pisce za djecu. Ova trilogija prati dječaka Martina koji je naizgled običan školarac, ali zapravo ima i super moći poput letenja. Martin vodi sve samo ne život običnog dječaka pa se tako u jednom nastavku bori i s opakim američkim i ruskim obavještajnim službama.
Prije ovih uspješnica, pisao je i za odrasle pa je tako već 1972. objavljena zbirka priča Okus mesa, a 1975. godine Surove kazališne priče.
Veliki je uspjeh doživjela i zbirka priča Nezaboravne priče iz kavane Corso koja svoju poetiku gradi na drugoj stvarnosti. Sve su priče u ovoj zbirci posvećene Vladimiru Vukoviću koji je u naslovnoj kavani godinama okupljao zanimljive aktere hrvatskog javnog života.
Autor je i mnogih drama od kojih su sve uprizorene na scenama hrvatskog kazališta, ali i u inozemstvu.
1973. izlazi Izložba ptica, 1974. Preludij za dobre ljude s trga, a 1978. Surove kazališne priče i kultni Gospodar sjena u kojima su igrali prvaci teatra Pero Kvrgić i Ivica Vidović. Sve su njegove drame naišle na izuzetno odobravanje publike i kritike.
Okušao se i u pisanju scenarija pa je tako napisao scenarij za film Čovjek koji je volio sprovode i dvije televizijske serije Troje u dvorcu i Razgovor sa sjenama.
U dnevnom listu Vjesnik radio je u propagandom uredu, a 1995. nakratko je bio i pomoćnik ministra kulture.
Od 2000. godine do 2004., bio je urednik Dramskog programa HTV-a i glavni dramaturg.
Najveća postignuća
Za Nezaboravne priče iz kavane Corso Bužimski je 2015. godine nagrađen prestižnom godišnjom nagradom Ksaver Šandor Gjalski.
Njegova su djela prevođena na engleski, njemački, poljski, rumunjski, bugarski i slovenski jezik, a trilogija za djecu već se više od dva desetljeća nalazi na popisu za lektiru i jedna je od najomiljenijih dječjih knjiga na ovim prostorima.
Autor: M.S.
Odgovori