Đelo Hadžiselimović najpoznatiji je hrvatski TV urednik, koji je više od 38 godina radio na Hrvatskoj radioteleviziji, birajući dokumentarni program za tu TV kuću. U svojoj dugovječnosti i kvaliteti, njegovo ime postalo je brand, a slogan “Odabrao Đelo Hadžiselimović”, kojim su završavale odjavne špice dokumentarnih emisija koje je on odabrao, postao je dio žargona tj. fraza kojom se ističe kvaliteta nečega. Ime Đele Hadžiselimovića tako je postalo dio opće i pop-kulture, a njegov značajan doprinos HTV-u osjeća se i danas. Đelo Hadžiselimović rođen je 1950. godine u Zagrebu.
Obrazovanje
Đelo Hadžiselimović osnovnu školu završio je u Zagrebu, gdje je i odrastao. Nakon osnovne škole upisao je zahtjevnu IV. gimnaziju u Zagrebu.
Iako je njegova obitelj mislila da će nakon mature otići na studij medicine, budući da im je to bila obiteljska profesija, Đelini prijatelji su mu ukazali da mu više leži književnost, što je bila i istina. Zato je upisao Filozofski fakultet u Zagrebu.
1974. godine je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik.
Privatni život
Đelo Hadžiselimović rođen je 1950. godine u Zagrebu, kao treće i najmlađe dijete u obitelji. Otac mu je bio rodom iz Kotor Varoši u Bosni i Hercegovini, odakle je 1934. otišao u Zagreb gdje je otvorio prodavaonicu tepiha na Trgu bana Jelačića. Početkom 2. svjetskog rata odlazi u Sarajevo kako bi se tamo oženio. Mlada obitelj odmah nakon toga odlazi u Zagreb gdje za vrijeme 2. svjetskog rata postaju roditelji troje djece, jedne kći i dva sina. Najmlađi je bio Đelo. Otac mu je dao ime po Đingis-kanu, budući da je bio veliki zaljubljenik u knjige.
Đelina majka Hajrija je bila izuzetno liberalna, kozmopolitska žena koja je unatoč svojoj liberalnosti poštivala tradiciju svojih korijena. Zato je Đelo odgajan u građanskom duhu, ali s razvijenom svijesti o svojoj muslimanskoj tradiciji.
Dok je bio dječak, Đelo je najradije igrao nogomet i gledao filmove. Kao gimnazijalac zavolio je i rock-glazbu, slušajući sve od Beatlesa do Pink Floyda.
Ljubav prema knjigama odvela ga je na Filozofski fakultet. Kao student bio je aktivan sudionik Hrvatskog proljeća, a sam kaže da je to djelomično bilo i zbog ljubavi. Diplomirao je s 23. godine, a iste godine umro mu je otac.
Odmah nakon fakulteta, na preporuku profesora, dobio je posao na HRT-u, gdje je ostao cijeli svoj radni vijek.
Đelo Hadžiselimović se nikada nije ženio, ali je od početka Domovinskog rata u vezi s kolegicom Marijom Nemčić.
2015. godine Đelo Hadžiselimović je otišao u mirovinu. Iako je cijeli život proveo putujući i tražeći zanimljive dokumentarce, kaže da mu je putovanje i da dalje velika ljubav. Osim putovanja, na prvom mjestu u životu su mu prijatelji, a zatim ribarenje i mirna mirovina na otoku Hvaru.
Posao
Odmah nakon što je diplomirao, Đelo Hadžiselimović je, po preporuci svog profesora s fakulteta, dobio privremeni, jednomjesečni, posao na Televiziji Zagreb (televiziji koja je kasnije postala Hrvatska Radiotelevizija). Radio je kao ispomoć dvojici kreatora kvizova tadašnje televizije. Budući da se veoma svidio nadležnima, ostao je na televiziji i nakon roka od mjesec dana. Počeo je raditi na kvizu Sedam zamki, a onda i kao vanjski suradnik u organizaciji tada veoma popularnih Jadranskih susreta.
1981. godine postao je urednik Zabavnog programa Televizije Zagreb, a 1986. počeo je raditi na Programu plus. Tada je započela Đelina potraga za dokumentarcima, po kojoj je i najpoznatiji.
1990. godine postao je urednik Drugog programa HRT-a, a 1991. godine, početkom Domovinskog rata, Đelo je postao urenik novoosnovanog Ratnog programa. Nakon rata, njegov glavni posao postao je upravo odabir dokumentarnog sadržaja i uređenje Dokumentarnog programa HRT-a. Zbog ovog posla proputovao je cijeli svijet, te odlazio na brojne svjetske i domaće filmske i dokumentarističke festivale.
1993. godine Đelo je postao urednik Zabavnog programa HRT-a, a iste godine bio je jedan od urednika prvog Porina. Također, uređivao je dodjelu i drugog Porina.
Najveća postignuća
Đelo Hadžiselimović zasigurno je najpoznatiji kao urednik koji je za HRT izabrao najveći broj kvalitetnih i zanimljivih dokumentaraca. Za ovaj posao prvi put je zadužen 1986. godine, kada je počeo raditi na Programu plus Televizije Zagreb. U to vrijeme svi su se dokumentarci odjavljivali imenom novinara ili urednika dokumentarca. Otuda slogan “Odabrao Đelo Hadžiselimović”, koji je s vremenom postao i brend, te dio žargona; a praksa odjave dokumentarca imenom urednika na HRT-u zadržala se do danas.
U ovom poslu Đelo Hadžiselimović proputovat će svijet i postati ikona dokumentarnog programa u Hrvatskoj, a samo njegovo ime biti će znak kvalitete odabranog sadržaja. Ipak, u toliko godina rada, zabilježeno je i nekoliko propusta u njegovom uredničkom poslu. U tom kontekstu najčešće se spominju dva dokumentarca prikazana na HRT-u. Oba su digla mnogo medijske prašine zbog sadržaja emitiranom u neprimjereno vrijeme. Prvi sporan dokumentarac je u večernjem programu prikazao gutanje sperme, a drugi je u jutarnjem terminu prikazao scene iz sex-shopa. Za obje kontroverze sam Đelo kaže da su samo medijski napuhane, a sporne scene izvučene iz konteksta.
Popularnost Đele Hadžiselimovića s godinama njegova rada samo je jačala, tako da je pri kraju svog radnog vijeka postao velika zvijezda. Ne samo da je kao profesionalac u svom poslu bio pozivan u žiri mnogih festivala i ostalih manifestacija, već je postao i dio pop-kulture: njegovo ime bilo je dio naslova glazbenih albuma, kazališnih predstava, viceva i logotipova (dizajnirana je majica sa slavnom rečenicom “Odabrao Đelo Hadžiselimović”).
Pred kraj karijere Đelo je dobio ponudu snimiti reklamu za Škoda-automobile, ali nakon što je utvrđeno da marketinška agencija želi u reklami upotrijebiti slavni slogan, HRT je odbio suradnju.
Odgovori