Danica Kragić

Danica Kragić je hrvatska znanstvenica, jako poznata u svijetu robotike i računalnih znanosti. Članica je Kraljevske akademije znanosti, direktorica Centra za autonomne sustave i predaje na Tehnološkom institutu u Stockholmu, gdje je 2007. godine dobila stalnu profesorsku poziciju. Zbog njezine impresivne karijere, ali i ljubavi prema modi, švedski joj mediji posvećuju veliku pozornost.

Obrazovanje

Diplomirala je na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1995. godine.

Nakon što je u novinama vidjela natječaj za doktorski studij na Kraljevskom tehnološkom fakultetu i prijavila se, 1997. godine je primljena na doktorat, a doktorirala je 2001. godine.

Kasnije se znanstveno usavršavala u Francuskoj i SAD-u.

Privatni život

Danica je rođena i odrasla u Rijeci. Željela se baviti manekenstvom, ali njezini roditelji su htjeli da prvo završi fakultet. Kasnije je jedno vrijeme radila kao model, a veliki izazov su joj bila pitanja iz okoline poput onoga kako netko istovremeno može znati matematiku i baviti se modom.

U slobodno vrijeme se bavi šivanjem i dizajniranjem odjeće jer tako sama sebi stvara osjećaj da postoji i druga dimenzija u životu, osim akademskog života i istraživačkog rada u području robotike. Njezina ljubav prema modi je 2016. godine završila suradnjom sa švedskom modnom dizajnericom Carin Rodebjer. Postala je zaštitno lice svjetski poznate dizajnerice, a o njihovoj suradnji prvi je pisao američki Vogue.

U nizu videa kojima je Rodebjer odlučila predstaviti jesensku kolekciju za 2016. godinu, umjesto modela i it djevojaka zvijezde su bile izvanredne i uspješne žene među kojima se našla i doktorica znanosti Danica Kragić.

U braku je sa švedskim znanstvenikom Patricom Jensfeltom koji se kao i ona bavi robotikom, ali s različitim fokusom istraživanja. Imaju dvoje djece, Isabel i Jonathana.

Posao

Nakon usavršavanja u SAD-u i Francuskoj karijeru je odlučila nastaviti u Švedskoj. Njezine istraživačke specijalnosti su kompjutorske znanosti i robotika. Bavi se računalnom vizijom što uključuje rad s kamerom i slikom, te korištenje matematičkih metoda kako bi se iz slike izvukla informacija jer roboti nemaju oči pa umjesto toga koriste kamere. Drugi dio njezinog posla je rad s ostalim senzorima, kao što su primjerice taktilni, kako bi roboti mogli osjetiti što dižu ili diraju.

Uspješno surađuje s kolegama s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, te s profesorom Jerbićem sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dok s kolegama iz rodne Rijeke nije razvila suradnju jer nemaju istraživanja iz robotike.

2015. godine je izabrana u Nadzorni odbor kompanije FAM, koja je u vlasništvu jedne od najmoćnijih obitelji u Švedskoj – obitelji Wallenberg. Spomenuta obitelj je jedan od najvećih švedskih privatnih investitora u znanost, ali prema riječima Danice, rijetko se događa da neki istraživač dođe u Nadzorni odbor. Tamošnjim medijima je zanimljiva jer je jedna od rijetkih žena u svijetu robotike i jer nije rođena i odrasla U Švedskoj.

Iako njezini roboti nisu nalik japanskim i nemaju noge nego kotače s kojima se lakše kreću, ipak imaju dva oka, dvije ruke i dvije šake, pa su na neki način humanoidni. Pronalazi načine kako programirati robote koji će učinkovito moći raditi poslove za koje kažu da su “3D” (dirty, dull & dangerous).

Pitanja i problemi s kojima se susreće su kako kreirati jedan proizvod koji će imati više funkcija, biti potpuno autonoman i siguran za korištenje u potrošačkom svijetu. Osim toga, potrebno je educirati potrošača kako će na pravi način koristiti tako složen komad tehnologije, koji može biti i opasan. Kragić kaže da do tog stadija razvoja u kojemu bi bili u stanju napraviti proizvode sigurne u softverskom i hardverskom smislu još nisu došli.

Tvrdi da će se razvojem umjetne inteligencije i strojnog učenja jako puno mehaničkih poslova koje je lako objasniti strojevima automatizirati. Također smatra da je ljudski razvoj došao do neke točke u kojoj kao da nema više mašte i kao da je teško doći do ideja o tome koji će se novi poslovi pojaviti kada nestanu neki uobičajeni.

Prema njezinom mišljenju strah od razvoja tehnologije je nepotreban, ali opravdanim smatra strah da se ljudi možda nisu u stanju asimilirati s tim brzim razvojem, jer tehnologija postaje sve složenija i jako teže ju je razumjeti.

U Hrvatskoj je angažirana na ambicioznom projektu ACROSS. Radi se o europskom projektu Kraljevskog instituta za tehnologiju iz Stockholma i zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, vrijednom 35 milijuna kuna.

Najveća postignuća

Danica Kragić je za svoj rad i istraživanja dobila brojna priznanja i nagrade. Svoju impresivnu karijeru razvija u Švedskoj, gdje je profesorica i prodekanica na Fakultetu kompjutorskih znanosti i komunikacija na Kraljevskom tehnološkom institutu, te direktorica Centra za autonomne sustave.

Autor: A.V.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*