Cvijeta Zuzorić najpoznatija je žena renesanse kojoj su se zbog učenosti i ljepote divili mnogi pisci i pjesnici te su je opjevali u svojim djelima i učinili je bezvremenskom. Rodila se u oko 1552. godine u Dubrovačkoj Republici (Dubrovnik), a umrla je u Anconi 1648. godine.
Obrazovanje
O Cvijetinu obrazovanju ne zna se mnogo. Zna se samo da se još u ranoj mladosti preselila s roditeljima u Anconu gdje se visoko obrazovala.
Privatni život
Cvijeta Zuzorić rodila se u bogatoj obitelji trgovaca. Kći je Marije i Frana Radaljević. Imala je desetero braće i sestara, od toga petero braće i pet sestara. Brat Vlaho umro je u djetinjstvu. Ostali su se zvali Petar, Vlaho (drugi), Bernard i Nikola te sestre Nika, Margarita, Lukrecija, Elizabeta i Katarina.
Još kao malena plijenila je pozornost sa svojom crvenom kosom. S ocem, koji se bavio trgovinom, se još u djetinjstvu preselila u Anconu, u Italiju, gdje je stekla visoko obrazovanje i vrijeme je provodila družeći se s umjetnicima. Kasnije im se pridružila cijela obitelj.
Udala se 16. veljače 1577. godine u Anconi za bogatog firentinskog plemića, diplomat ai trgovca Bartolomea Pescionia. Nakon što su se vjenčali preselili su se u Dubrovnik jer je njezin muž dobio posao kao firentinski veleposlanik u Dubrovniku. U svom rodnom gradu često je priređivala zabave, okupljajući umjetnike u svom zdanju u Čibači. Uzvanici su pričali o umjetnosti i vodili su znanstvene rasprave.
U to vrijeme mnogi su joj zavidjeli zbog njezine slobodoumnosti i slobodnog ponašanja. U njezinu obranu stala je njezina najbolja prijateljica i prva feministkinja u Dubrovniku Mara Gundulić Gučetić. Njoj u čast napisala je 1582. godine posvetu koja je objavljena dvije godine kasnije u predgovoru djela njezinog supruga Nikole. Posvetom je pokušala obraniti sve žene te se okomila na sve one koji su im iz nekog razloga zavidni.
U Dubrovniku je živjela sve do 1583. godine kada je u pratnji supruga napustila Dubrovnik jer je on zapao u dugove zbog lošeg trgovanja tekstilom te je naposljetku i bankrotirao. Otada pa sve do smrti živjela je u Anconi gdje je umrla u dubokoj starosti.
Slovila je kao ljepotica visoke naobrazbe te je izazivala divljenje mnogih. Zbog toga su joj pjesnici toga doba posvećivali pjesme. Jedan od njih je Dominko Zlatarić koji joj je posvetio 1597. godine “Ljubav i smrt Pirama i Tizbe” i dvije pjesme kada je umro njezin muž “U smrt gospodina Bartolomea Pešona” i “U smrt istoga, gospođi Fiori Zuzorić ženi njegovoj”. Od ostalih ističu se Torquato Tasso , Miho Bunić Babulinović, Giambattista Boccabianka, Miho Monaldi i mnogi drugi.
Posao
Iako nikada nije pronađen niti jedan njezin zapis, smatra se da je Cvijeta Zuzorić odlično govorila talijanski jezik, a pretpostavlja se i latinski. Pisala je pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku, a voljela je sastavljati i epigrame.
Najveća postignuća
Cvijeta je plijenila pozornost onoga vremena zbog svoje ljepote i slobodnog ponašanja. Time je ostala najpoznatija te su joj zbog toga i mnogi pjesnici posvetili svoje pjesme.
Smatralo se za dvije slike koje datiraju iz 17. stoljeća da predstavljaju Cvijetu Zuzorić, no te pretpostavke su do danas odbačene i ne zna se tko se točno nalazi na slikama.
Postoji pjesma naslovljena po njezinom imenu i prezimenu “Cvijeta Zuzorić”. Nalazi se ne albumu “Veče je prijatelj” iz 1974. godine izvođača Buca i Srđana.
Odgovori