Arsen Dedić

Arsen Dedić je jedan od najvećih i najsvestranijih hrvatskih umjetnika. Cijeli svoj život skladao je i pisao za sebe i druge, a mnogo puta bio je nagrađivan za svoj rad uključujući i najprestižnije nagrade za životno djelo.

Hrvatsku kulturu je zadužio za bogatstvo svoga stvaralačkog rada jer je ostavio u nasljeđe četrdeset glazbenih albuma, više zbirki poezije, glazbu za više stotina igranih, dokumentarnih i animiranih filmova i scensku glazbu za oko dvjesto kazališnih predstava. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca. Smatra se začetnikom šansone u Hrvatskoj.

Rođen je 28.7.1938. godine u Šibeniku, a umro je u Zagrebu 17.8.2015. godine.

Obrazovanje

Arsen je u rodnom Šibeniku završio gimnaziju i srednju muzičku školu gdje je naučio svirati flautu. U ranom djetinjstvu kreće očevim stopama i svira sa Šibenskom limenom glazbom na raznim svečanostima i sprovodima. Svoju sklonost i ljubav prema glazbi pokazuje osnivanjem klape kao srednjoškolac i svirajući u kazališnom orkestru, a iskazuje i strast prema slikarstvu. Nakon srednje odlazi u Zagreb 1957. na Pravni fakultet kojeg prekida kako bi upisao Muzičku akademiju na kojoj je diplomirao 1964.

Privatni život

Arsen potječe iz siromašne težačke obitelji. Osim što se u mladosti okrenuo glazbi i poeziji, volio je crtati što se u kasnijem radu vidi kroz njegove ilustracije koje objavljuje u svojim zbirkama.

Volontirao je i kao vatrogasac i povremeno igrao košarku.

Iz prvog braka s Vesnom Suligoj ima kćer Sandru, a iz dugogodišnjeg zajedničkog života s pjevačicom Gabi Novak sina Matiju koji je danas poznati jazz-pijanist.

Najveću sreću u starijim danima života pružile su mu njegove voljene unuke Lu i Emanuela. Prijateljima, poznanicima i suradnicima u sjećanju će zauvijek ostati kao simpatični iskreni cinik.

O životu ovog legendarnog kantautora je snimljen i dokumentarac “Moj zanat” (2014.) od redatelja Mladena Matičevića.

Posao

U zagrebačkim studentskim danima Arsen se aktivno bavio glazbom svirajući kao flautist u više ansambala i jazz orkestara te pjevajući u nekoliko vokalnih skupina. Istovremeno piše i objavljuje za mnoge književne novine i časopise.

U početku karijere je glumio manje uloge po filmovima (poput pjevača u Višnja na Tašmajdanu).

Arsen je za vrijeme cijelog svog života bio neumorni tvorac glazbe i poezije. U prosincu 1969. godine objavljuje svoj prvi studijski album “Čovjek kao ja” u izdanju Jugotona koji osvaja naslov zlatne ploče, a svoju prvu zbirku pjesama “Brod u boci” objavio je 1971. godine.

Slijede ostale zbirke koje je objavljivao: Narodne pjesme, Zagreb i ja se volimo tajno, 101 pjesma, Kiša, Slatka Smrt, Zabranjena knjiga, Brzim preko Bosne, Kapi za oči i druge. Mnoge zbirke su prevedene i proputovale su svijetom.

U svom bogatom umjetničkom radu stvorio je veliku ostavštinu umjetničkih djela, melodija i stihova za djecu, pjesama za dalmatinske klape i ostale pjevače, pisao za kazališne predstave, film i TV drame (Glembajevi, Vlak u Snijegu, U registraturi, Jelenko, Prosjaci i sinovi, Male tajne velikih majstora kuhinje…), uglazbio velikane književnosti kao što su Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža, Tin Ujević, Zvonimir Golob, Jure Kaštelan, Luko Paljetak i mnoge druge, te napisao veliki broj komercijalnih poruka. Također, prevodio je skladbe poznatih šansonijera i kantautora poput Gina Paolija, Jacquesa Brela, Leonarda Cohena.

Publika će uvijek pamtiti njegove pjesme: Djevojka iz moga kraja, Moderato Contabile, Ne daj se Ines, Okus soli, Kuća pored mora, Balada o prolaznosti, Ono sve što znaš o meni, Vraćam se, Otkako te ne volim, Ne vraćaj se starim ljubavima, Čistim svoj život, Sve te vodilo k meni, O mladosti, Tvoje nježne godine, Loše vino, Amigo i mnoge druge. Skladao je i za sakralnu glazbu. Održao je koncerte po svim kontinentima i surađivao s mnogobrojnim glazbenicima.

Najveća postignuća

Osim što je dobitnik velikog broja nagrada i priznanja za glazbu i književnost, Arsen je snažno utjecao i ostavio trag u karijerama drugih glazbenika i umjetnika. Pobjeđivao je na mnogim festivalima.

Nagrade koje je osvojio tijekom svog života su: Vjesnikova nagrada Slavenski (1978.), nagrada u San Remu za autorsku šansonu (1982.), Goranov vijenac (2003.), Kiklop (2009. i 2013.), Vladimir Nazor (2007), više Porina u različitim kategorijama i Porin (1999.) za životno djelo, a dva puta je dobio Zlatnu arenu za filmsku glazbu, te još mnogobrojne druge. Za njegov kulturni rad odlikovao ga je 1995. godine predsjednik Franjo Tuđman Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Motovun film mu je 2013. godine dodijelio nagradu “50 godina”.

Arsenov duh ostaje sa svojom publikom i dalje. U spomen na Arsena u prostorima Šibenske narodne glazbe u Šibeniku, u ljeto 2016. godine otvorena je spomen vitrina s autorovim osobnim predmetima, a u suglasnosti s obitelji pokrenuta je inicijativa za imenovanje jednog od brodova Jadrolinije po Arsenu Dediću.

Sin Matija je za album “Matija svira Arsena” dobio Porina 2016. za album godine, a nagradu je posvetio svome ocu.

Autor: D.G.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected]
loading...

Komentiraj

*