Ante Kovačić je književnik, pjesnik, novelist i hrvatski romanopisac koji je djelovao u 19. stoljeću, iza sebe je ostavio velik broj djela. Na putu uz Gline u Zagreb Ante je doživio živčani slom jer su ga vozili konjskim kolima u Stenjevec, kada je zaradio upalu pluća i umro, 10.12.1889. godine u Glini.
Obrazovanje
Ante Kovačić pohađao je osnovnu školu u Mariji Gorici, a nakon završetka osnovne škole upisao je prvo učiteljsku školu te sjemenišnu gimnaziju. Tako je do 1869. živio prvo kod kanonika Gajdeka, a potom i na Kaptolu kod franjevaca.
Osnovna škola u Velikoj gorici kasnije je nazvana prema Anti Kovačiću, pa tako danas nosi naziv “Osnovna škola Ante Kovačića”. Nakon mature upisao je Pravni fakultet u Zagrebu. Nakon što je radio kao odvjetnički pripravnik Ante je uspio položiti doktorat poslije čega je radio kao pisar.
Ante Kovačić je imao naporan život ne samo tijekom školovanja nego i dok je radio kao pripravnik kod Josipa Franka od 1875. do 1880. Nakon doktorata radio je u pisarnama dr. Goldmana, dr. Šrama i dr. Banjavčića.
Privatni život
Ante Kovačić rođen je 6.6.1854. godine u mjestu Oplaznik u Hrvatskoj punim imenom Antun Kovačić. Rođen je u obitelji Ivana Kovačića i Ane Vugrinec, a kako u trenutku njegova rođenja Ivan i Ana nisu bili u braku, Ante je tek kasnije postao zakonito dijete.
Ana Vugrinec i Ivan Kovačić prvo su živjeli u mjestu Celina, da bi se kasnije preselili u mjesto Oplazni. Ante Kovačić se vjenčao s Milkom Hajdinovom u mjestu Mala Gorica, blizu grada Petrinje.
Posao
Prvi veliki tekst koji je napisao bila je “Baruničina ljubav”, roman iz 1877. godine između dva stila, realizma i romantizma. Ante je roman pisao ugledajući se na Balzaca. U romanu su pored fatalnih žena ispisane stranice o samoubojstvima, incestima i preljubima.
Godine 1878. napisao je “Smrt babe Čengićkinje” gdje ismijava jugoslavensku i ilirsku ideologiju, nastojeći prikazati najpoznatije djelo Mažuranića poput karikature.
Ante Kovačić je napisao nekoliko pripovijesti poput “Zagorskog čudaka” i “Ladanjske sekte”. Godine 1881. napisao je roman “Fiškal”, gdje iznosi realni pristup koji se često pretvara u satiru i ismijavanje Mađara i Nijemaca. Više puta je napadao birokrate te pasivnost hrvatskog plemstva.
Najpoznatije djelo Antuna (Ante) Kovačiča roman je “U registraturi” iz 1888. godine u kojem je upotrijebio puno autobiografskog materijala. Roman izlazi u nastavcima, a 1911. kao roman.
Dok su ga neki hvalili nazivajući ga senzacionalističkim, mnogi su mu dali negativnu ocjenu zbog ženskog lika Laure. O romanu se nije pisalo cijelo desetljeće, da bi šutnju napokon prekinuli A. G. Matoš i Milan Marjanović. Od djela koje je Ante napisao treba izdvojiti: “Stihovi”, “Feljtoni i članci” i “Djela”.
Najveća postignuća
Ante je svojim načinom pisanja ostavio veliko i vrijedno naslijeđe generacijama koje su došle nakon njega. Sva djela koja je napisao smatraju se najjačim ostvarenjem hrvatskog realizma u hrvatskoj književnosti.
Radi se o djelima sa suvremenom tematikom u kojima nije bilo puno tekstova koji su opisivali svakodnevnost i prosječnost. U njegovim djelima miješali su se različiti stilovi poput naturalizma, romantizma i realizma nadopunjeni prikazom tadašnjeg očajnog stanja u društvu. Ante je nastojao prikazati primjer fatalne žene zarobljene u vremenu romantizma.
Zbog toga što se nalazio između dva stila, naturalizma i romantizma, Ante Kovačić se smatra pretečom političko-satiričnih i egzistencijalističkih romana.
Odgovori