Ivan Kušan hrvatski je književnik i akademik. Poznat je kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Proslavio se knjigama o dječaku Koku i ostalim romanima i pričama za djecu. Uz književnost za djecu, pisao je i romane za odrasle, priče, drame i putopise. Tijekom života osvojio je čitav niz književnih nagrada. Preminuo je u Zagrebu 20. studenoga 2012. nakon bolesti.
Obrazovanje
U rodnom Zagrebu je nakon završene osmogodišnje i srednje škole 1952. godine, upisao Akademiju likovnih umjetnosti te je na istoj diplomirao i magistrirao.
Dvoumio se između studiranja jezika i povijesti umjetnosti, ali se na kraju odlučio za umjetnost.
Privatni život
Ivan Kušan rođen je 30.8.1933. godine u Sarajevu. Kušanov otac Jakša je iz Srijema, a majka Marija je Dubrovčanka. Otac mu je bio prevoditelj, književnik i ravnatelj kazališta, a majka učiteljica.
Od roditelja je naslijedio ljubav prema književnosti, prevođenju i umjetnosti. Od malih je nogu učio njemački i ruski jezik.
Djetinjstvo je proveo u Sarajevu od rođenja pa do svoje pete godine pa se 1938. preselio u Zagreb gdje je proveo ostatak života.
Ivan Kušan ima dijete s hrvatskom kazališnom i televizijskom glumicom Helenom Buljan. Nakon nje, oženio je Nadeždu Kušan rođenu Lukin.
Posao
Iako svestran, Ivan Kušan ostao je najviše zapamćen kao pisac romana i priča za djecu. Njegovi romani uvršteni su u popis lektire za osnovnu školu. Napisao ih je svega devet, ali svaki od tih romana je postao klasik.
1956. godine objavljen je njegov prvi roman za djecu “Uzbuna na Zelenom Vrhu”. Napisao je tri romana o Koku – “Koko u Parizu”, “Koko i duhovi” i “Koko u Kninu”.
Uz romane o dječaku Koku, napisao je i “Domaću zadaću”, “Zagonetnog dječaka”, “Lažeš, Melita”, “Strašni kauboj” i “Ljubav ili smrt”.
Neki od tih romana su ekranizirani, kao naprimjer, “Lažeš, Melita” i “Koko u Parizu”, a također su i digitalizirani u digitalnoj knjižnici u Washingtonu 2002. godine.
Napisao je i novele “Trenutak unaprijed” i “Veliki dan”, romane za odrasle “Razapet između”, “Zidom zazidani”, “Toranj”, “Naivci”, “Prerušeni prosjak” i “Medvedgradski golubovi”.
Ivan Kušan pisao je i drame. Neke od tih drama su “Čaruga”, “Psihopati”, “Spomenik Demostenu” i “Svrha od slobode”.
Osim navedenih književnih vrsta, pisao je i kritike i filmske i TV scenarije. Bio je urednik časopisa Telegram i Most i biblioteka Modra lasta, Hit-junior te Smilje i bosilje. Ovaj književnik djelovao je preko pedeset godina i uvelike je doprinio popularizaciji kulture čitanja među djecom.
Osim pisanjem knjiga, Ivan Kušan bavio se i ostalim poslovima vezanima za književnost, ali i umjetnost općenito. U Zagreb filmu bio je urednik za crtani film, u Matici hrvatskoj bio je član radnik te je također bio član uprave Društva hrvatskih književnika.
Od 16.5. 2002. godine bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i to u razredu za književnost.
Bavio se i prevoditeljstvom pa je tako preveo niz djela s engleskog, francuskog i ruskog jezika na hrvatski jezik. Bio je redovni profesor na Akademiji dramskih umjetnosti. Kao slikar, imao je dvije samostalne izložbe.
Najveća postignuća
1961. godine osvojio je Nagradu grada Zagreba za roman za djecu “Domaća zadaća”, a 1970. roman za odrasle “Toranj”. 1978. godine osvojio je nagradu “Vršca” za dramsko djelo “Čaruga”.
Godine 1974. nominiran je za prestižnu Nagradu H. Ch. Andersen, a to se dogodilo i 1995. godine te je tako postao prvi kandidat u Hrvatskoj koji je bio nominiran za tu nagradu.
Godine 1996. godine bio je odlikovan odličjem Danice s likom Marka Marulića, a 1998. dobio je i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Za djelo “Koko u Parizu” osvojio je nagrade Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić.
Autor: M.S.
Odgovori